BEOGRAD – Posljednjih nedjelja na svjetskom finansijskom tržištu zavladao je optimizam kao da se globalna ekonomija nalazi u fantastičnom usponu.
Cijene akcija na berzama dostižu najviše nivoe ove godine. Reprezentativni S&P 500 indeks akcija njujorške berze dostigao je najviši nivo od oktobra 2022. godine. Od početka godine vrijednost akcija skočila je više od 20 odsto, a od 27. oktobra za skoro 13 odsto.
Istovremeno, cijene kriptovaluta, a prije svega bitkoina kao najveće i najpoznatije virtuelne valute opet su krenule na gore kao u vrijeme prethodnih bumova. Bitkoin je preskočio granicu od 40.000 dolara i početka godine je cijena ove kriptovalute uvećana za 2,5 puta.
Od oktobra je poskupio za oko 50 odsto. Doduše, od početka nedjelje je počela blaga korekcija. Sa maksimalnih 44.600 dolara 8. decembra sada je pao na 41.060 dolara.
Bitkoin je od postanka stekao reputaciju čuvara vrijednosti, antiinflatorne imovine, nešto pout virtuelnog zlata.
Međutim, prethodnih godina, stručnjaci su uočili da se zapravo cijena kriptovaluta kreće u skladu sa kretanjem berzanskih indeksa.
Ono što je zanimljivo je da je i zlato krenulo istim putem. Početkom decembra fina unca zlata preskočila je vrijednost od 2.000 dolara i dostigla istorijske rekorde.
Ako cijene akcija rastu u vrijeme ekonomskog poleta, cijene zlata po pravilu su rasle u vremenima kriza, kada su se investitori branili od inflacije, recesija i berzanskih kolapsa.
S druge strane, pošto ulaganje u zlato ne donosi nikakav prinos ili kamatu, kada ekonomija krene nagore, po pravilu se izlazilo iz zlata i ulagalo u druge vrste imovine, koja donosi prinos. Ne i ovog puta.
Milan Nedeljković, dekan FEFA ističe da su vrednosti berzanskih indeksa došle do nivoa s početka 2022. godine, prije rata u u Ukrajini, a iza svega stoje očekivanja investitora da više neće biti povećanja kamatnih stopa centralnih banaka, pre svega FED-a.
„Očekuje se usporavanje zatezanja monetarne politike FED-a i ECB-a i popuštanje, odnosno smanjenje kamata, u 2024. godini. Investitori sada preusmjeravaju novac iz državnih obveznica u aktivu od koje očekuju veće prinose. To i pokazuje kriva prinosa na američke državne obveznice. Hartije sa dospijećem dužim od godinu dana bilježe pad prinosa“, objašnjava Nedeljković.
Nenad Gujaničić, glavni broker Momentum sekjurituz ističe da posljednjih mjesec dana cijene skoro svih vrsta finansijske aktive rastu.
„Pad inflacije na Zapadu ispod tri odsto doveo je do pada prinosa na obveznice. Međutim, dešava se neuobičajena situacija. Sve raste, osim nafte. Čini mi se da ovo ne može dugo da potraje“, smatra Gujaničić.
On podsjeća da su posljednjih godinu dana ključne teme u investicionoj javnosti inflacija i kamatne stope.
„Sada se inflacija približava ciljanom nivou od dva odsto, situacija je mnogo bolja nego prije godinu dana. Postoje signali da u prvom polugodištu 2024. možemo očekivati pad kamatnih stopa. A to će u velikoj mjeri zavisiti od toga da li će u SAD biti samo blago usporavanje ekonomije ili recesija. Ekonomska aktivnost će zavisiti od toga kako se privreda nosi sa visokim kamatnim stopama“, napominje on.
On ističe da je poslednji skok cijene zlata, po svemu sudeći, spekulativnog karaktera.
On ističe da se zlato uvijek kupovalo u vrijeme neizvjesnosti i kao zaštita od inflacije i da ukoliko SAD ekonomija izbjegne recesiju, njegova cijena neće više rasti.
„Treba imati na umu da tržišta na kratak rok nisu uvek u pravu“, napominje on.
Razdvajanje finansijskih tržišta i realne ekonomije
Istovremeno sa rastom cijena skoro sve finansijske imovine, stanje u realnoj ekonomiji ni blizu ne pruža razloge za optimizam.
Recimo, najveća investiciona banka na svijetu Džej Pi Morgan (JP Morgan) za američku ekonomiju za ovu godinu predviđa rast od 2,8 odsto, što jeste bolje od očekivanog, ali za sljedeću godinu prognozira veliko usporavanje, na svega 0,7 odsto.
Privreda evrozone se ove godine klacka između recesije i stagnacije. Evropska komisija je u novembarskoj projekciji spustila očekivanja rasta BDP-a evrozone na svega 0,6 odsto. Zatim se naredne godine očekuje blagi oporavak na 1,3 odsto.
Ovdje treba napomenuti da se za najveću evropsku ekonomiju, industrijski motor EU, Njemačku, očekuje da ovu godinu završi u recesiji od 0,3 dosto, uz oporavak na 0,8 odsto sljedeće godine.
Milan Nedeljković podsjeća da je već neko vrijeme, još u periodu prije zatezanja monetarne politike, na djelu razdvajanje finansijskih tržišta od realne ekonomije.
„Vidjeli smo da su berze i kriptovalute rasle po nevjerovatnim stopama, bez utemeljenja u realnoj ekonomiji. To se tumačilo velikom likvidnošću na tržištu. Bilo je mnogo novca i morao se negdje uložiti. Sada investitori polažu nade u proboj tehnologija koje će donijeti rast realne ekonomije u budućnosti. Zapravo sada plaćaju očekivanja u budućnosti“, objašnjava on.kamatica