BANJALUKA – Banke u Republici Srpskoj zabilježile su drastičan pad profita u prošloj godini te je na nivou sektora ostvarena neto dobit od 54,5 miliona КM, što je za 42 miliona КM ili čak 44 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju preliminarni podaci Agencije za bankarstvo RS.
U Agenciji navode da je ovako značajnom padu dobiti banaka u najvećoj mjeri doprinijelo smanjenje operativnih prihoda uz istovremeno povećanje rashoda po osnovu očekivanih kreditnih gubitaka i rashoda iz operativnog poslovanja.
Međutim, kažu da su svi ostali pokazatelji stanja i poslovanja bankarskog sektora RS za 2020. godinu zabilježili pozitivan trend.
„U bankarskom sektoru Republike Srpske u 2020. godini, i pored izazova koji su pratili poslovanje banaka izazvanih korona virusom, sačuvana je likvidnost, sigurnost i stabilnost, a osnovne perfomanse, izuzev profitabilnosti, su i poboljšane“, istakli su u Agenciji.
Кrediti su iznosili 5,5 milijardi КM i zabilježili rast od jedan odsto, a stopa nekvalitetnih kredita je smanjena sa 6,9 odsto na 5,2 odsto.
Ukupni depoziti lani su imali rast od dva odsto i dostigli su 6,5 milijardi КM, a prema podacima Agencije, najizraženiji rast je zabilježen kod depozita građana.
„Štednja građana, uključujući tekuće račune, porasla je za četiri odsto i iznosi 3,7 milijardi КM“, rekli su u Agenciji.
CAPITAL: M. Čigoja Ljubojević
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Pogasili mnogi tekuće račune, pošto smanjio se iznos priliva novca iz inostranstva, a i mnogi mali biznisi mjesecima ne rade, tako da, ovo je bilo i očekivano, zbog toga što banke kod nas naplaćuju mjesečno održavanje računa, mobilnog bankarstva, kao i kartice, dok neke bake i “deru” po tim stavkama, tako da, nije niko lud da drži račun, a da nema priliva po istom, jer u tom slučaju, može se otići i u minus, na šta banka, uz već spomenutu naknadu tj. naknade za održavanje tekućeg računa, u tom slučaju (u slučaju minusa na računu), obračunava i kamatu, te po svemu sudeći, ovaj trend (dakle, trend gašenja računa i gubitka klijenata) će da se nastavi, sve dok je Korone i banaka koje naplaćuju osnovne usluge. Da ne govorim o tome da narod odlazi, što je samo dodatna otežavajuća okolnost, tako da banke, pored ukidanja naplaćivanja osnovnih usluga, moraju tj.
moraće i da smanje cijenu drugih usluga, kako bi opstale, jer zamjena za opadanje broja klijenata, može biti češće korištenje usluga, što se može podstaći jedino snižavanjem cijena usluga, kako bi se, kroz ekonomiju kvantiteta i što veću primjenu digitalnih riješenja, dovelo do poboljšanja privredne aktivnosti u ovom sektoru, kao i generalno, u sektoru ekonomije.
Ukratko, banke gube klijente zbog Korone i svoje (nakaradne) politike. Da stvar bude zanimljivija, banke, koje kod nas naplaćuju osnovne usluge, u drugim zemljama, gdje takođe posluju, te iste banke, ne naplaćuju te iste usluge, što je živi dokaz, da nas iste deru gdje god stignu, dok nadležne institucije ćute, umjesto da nas zaštite, od dvostruke prakse i politike banaka, koje se prema našim građanima, ponašaju drugačije, nego prema klijentima, drugdje u Evropi.
Daće bogdom, da dođe i kod nas, banka poput N26 banke, koja ne naplaćuje osnovne usluge. Da sam ja nadležni regulator za banke, ja bih svim bankama u BiH, zakonom zabranio i to izričito, da naplaćuju mjesečno održavanje računa, kartice i mobilnog bankarstva, pa nek iste zarađuju pare od kredita, transfera novca, hipoteka, mijenjanja deviza i drugih bankarskih usluga, kao i svaka druga banka na svijetu, a ne da od npr. sirotinje (koja otvori račun, zbog toga što ih država prisili na to, kako bi primala neku sitnu naknadu sa biroa) uzimaju, jer po etičkom pravilu, uzima se od onog ko ima (dakle npr. od onih koji vrše transfer veće količine novca), a ne od onog ko takoreći nema tj. ima vrlo malo. Kod nas se banke ponašaju veoma neetički, tako da, Korona im sada dođe samo kao kazna, zbog toga što su godinama, pa i decenijama, “derali” narod, na osnovu osnovnih usluga, što nije nimalo naivna svota, s obzirom da je riječ o iznosu od nekoliko desetina miliona KM na godišnjem nivou, a upravo to je taj iznos, koliko su banke izgubile, tako da na kraju, sve dođe na svoje, prije ili kasnije. Kad narod nema moć, da se izbori protiv nepravde, a država takođe nema moć, da stranim moćnicima stane u kraj, očigledno Bog je taj, koji je jači od moćnika. Ako banke u BiH, žele da uče, na osnovu svojih grešaka, neka ukinu naplaćivanje te 3 osnovne usluge, te neka zarađuju, na osnovu drugih usluga (koje su, uz to, unosnije od takoreći, naplaćivanja vode, u svijetu bankarstva), jer na kraju krajeva, valjda im je u interesu privlačenje klijenata i zarada na uslugama koje donose veći prihod, a ne odvlačenje klijenata, na osnovu tjeranja u minus, tako da, bilo bi dobro i kada bi nadležni regulator zabranio bankama, da guraju narod, u minus po tekućim računima, jer mnogi ljudi, koji nemaju nikakve dugove, dođu u situaciju da budu u minusu, te im je i samim tim i kreditni rejting ugrožen, na kraju krajeva.
Po svemu sudeći, država bi morala što prije, uvesti neke određene promjene u bankarski sistem, jer ovako više ne može. Da ne zaboravim i uvođenje zakonskih propisa, koji bi omogućili dolazak banaka, poput N26, Hello, Monzo itd. I to treba, što prije da se uvede u naš pravni sistem i nikako ne čekati birokrate iz Brisela, da nam to kažu, jer ni Srbija nije čekala EU, kada je još 2015 uvela zakon o elektronskom sertifikatu, koji je bitan za tehnološko unaprijeđenje bankarstva.
P.S. Zamolio bih uredništvo portala, da mi objavi ovaj komentar.
Kako je prosao veliki strucnjak dr Mekto.nja
jest frajer naporan
Gospodo Dodikovi botovi, smirite se. Ovo štivo ionako nije za vaše mozgiće. 😉