ZAGREB, Dok javnost računa koliko će Knighthead Capital Fond zaraditi na tome što je kupovao obveznice Agrokora dok su im cijene bile na najnižim razinama, dugom Agrokora nastoji se trgovati i u Hrvatskoj.
Nekoliko je dobavljača potvrdilo da su dobili ponude da prodaju svoja potraživanja prema Agrokoru agencijama koje se bave naplatom duga, ali tvrde da to do sada nisu učinili.
– Zvuči privlačno kad vam netko ponudi sada novac, makar to bilo i manje od pola iznosa koji bi nam Agrokor trebao platiti, ali s obzirom na to da su u izvanrednoj upravi bili korektni s isplatom duga dobavljačima, nismo se odlučili na taj potez, iako nam likvidna sredstva trebaju, a zbog krize u koncernu banke nam ih teže odobravaju – rekao je Novom listu jedan dobavljač.
Kaže da ne zna jesu li se njegovi kolege odlučile na takav potez, posebno oni koji imaju potraživanja prema Agrokoru na ime pozajmica, koja neće biti plaćena, nego će se u nagodbi prema njima postupati kao i sa svakim kreditom banaka, odnosno biće dijelom otpisana.
U situaciji kad zbog jake izloženosti prema Agrokoru teško mogu do novca u bankama, takvim bi kompanijama mogla biti privlačna ideja da nekome za 30 ili 40 odsto prodaju svoje potraživanje, posebno ako ne očekuju da će puno više dobiti u nagodbi.
Ono što dobavljače brine je mogućnost da iza otkupa potraživanja stoji neko ko bi želio okrupniti te dugove i postati značajan povjerilac Agrokora. Ne vjeruju da bi njegova snaga mogla postati jednaka onoj velikih povjerioca poput banka, ali ističu da bi taj novi povjerilac u konačnici mogao uticati na to kakva će se nagodba postići te hoće li do nje uopće doći ili će se nakon postupka vanredne uprave u Agrokoru otvoriti stečaj.
– Za Knighthead Capital Fond smo znali da kupuje obveznice po niskoj cijeni i da će na osnovi toga imati velik utjecaj na procese u Agrokoru te da tu sigurno nije došao zato što glumi socijalnu ustanovu, nego zato što očekuje da će mu se kupnja obveznica kompanije koja je na rubu stečaja možda višestruko isplatiti. Možda je to motiv i onih koji nama nude kupnju potraživanja, ali ne znamo tko je iza njih i hoće li sutra njihovih pet posto potraživanja odlučivati o tome hoće li Agrokor krenuti u restrukturiranje uz vlasničko preslagivanje ili u stečaj – strahuju sagovornic Novog lista.
Napominju da se trgovanje dugom ne može zabraniti ni onima koji ga prodaju ni onima koji ga žele kupiti, ali da bi bilo dobro da je država to područje uredila malo transparentnije pa da se mora znati za koga neko ko kupuje dug, pogotovo u slučajevima kakav je Agrokor, jer bi se iz tih podataka moglo zaključiti i ima li netko namjeru na osnovi tog duga preuzeti određene kompanije iz sudstva Agrokora.
Na transparentnost je juče pozvao i Međunarodni monetarni fond, ali njihova je poruka puno više upućena Vladi Hrvatske i vanrednoj upravi kad je u pitanju postupak restrukturisanja Agrokora.
– U cilju ograničavanja izazova vezanih uz Agrokor, važno je nastaviti s napretkom u njegovom restrukturiranju i o tome pravodobno i transparentno obavještavati javnost – jasna je poruka MMF-a u završnoj izjavi koju redovno objavljuju nakon posjeta njihove misije Hrvatskoj.
MMF ocjenjuje da je uticaj krize u tom koncernu zasad pod kontrolom, ali da bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici s obzirom na to da restrukturisanje još traje. Naglasili su i da je, kad su u pitanju banke, ograničenje izloženosti prema Agrokoru pridonijelo tome da kriza ima ograničen uticaj na bankarski sistem.
MMF procjenjuje i to da je »stečajno zakonodavstvo za velika preduzeća poboljšano u sklopu reakcije na krizu Agrokora«, što se očito odnosi na donošenje Lex Agrokora, ali ističu da bi Hrvatska trebala ukloniti sve preostale manjkavosti koje utiču na korporativno upravljanje, računovodstvene i revizorske standarde te insolventnost i prava povjerioca. Novi list
