BEOGRAD, Interes Srbije je da u potpunosti sprovede planiranu reformu penzijskog sitema – rekla je Anita Švarc vodeći ekonomista Svjetske banke i stručnjak za penzijski sistem. – Makroekonomska stabilnost može biti održana samo ako se trošak države za penzije sa sadašnjih 13 odsto bruto društvenog proizvoda svede na deset odsto.
Mogu li standardi iz razvijenih ekonomija biti korišćeni i u srpskom slučaju?
ŠVARC: Djelimično jeste primjenjen standard koji je korišćen i u državama Evropske unije. Međutim, mnoge članice Unije već su primijenile još oštrije reforme u penzijskom sistemu. Njemačka, Danska i Norveška podigle su i izjednačile granicu za odlazak u penziju muškaraca i žena na 67 godina.
Ali, to ne rade svi. Recimo, Grčka ili Italija…
ŠVARC: Države koje nisu, između ostalog, ušle u reformu penzijskog sistema danas se suočavaju sa ozbiljnom ekonomskom krizom. Rumunija je, na primjer, bila primorana da naknadno ukida ranije utvrđena prava penzionera i da im umanjuje primanja.
Penzijskom reformom značajno je smanjena mogućnost odlaska u invalidsku penziju. Logika je, da “onaj ko ne može da radi jedan, može da nađe drugi posao”. Kako je to primjenljivo ovde, ako je problem naći i prvi posao?
ŠVARC: Ideja je bila da se obezbijedi odlazak u penziju koji su, zbog invaliditeta, potpuno onesposobljeni za rad. Za one koji mogu da rade druge poslove Vlada treba da obezbijedi razne vrste obuka i prekvalifikacija. Ovakva iskustva u svijetu bila su pozitivna. Valja imati u vidu da je bilo i puno zloupotreba tih prava. S druge strane, da se nije išlo na uskraćivanje dijela prava na invalidsku penziju, s obzirom na neodrživost postojećeg penzijskog sistema, situacija bi bila za njih još gora, jer se tolike penzije ne bi mogle isplaćivati.
Kriza je pokazala da nijedan stub penzijskog sistema nije siguran. Da li je to doprinjelo da se građani oslanjaju na tzv. “državnu penziju”?
ŠVARC: To je zavisilo u kojoj je mjeri globalna kriza zahvatila koju državu. U Srbiji je trenutno vrlo aktuelno to što postojeći način finansiranja penzija, baziran na velikim izdvajanjima iz budžeta, povećava deficit države. Dodatni pritisak na budžet se ovdje zbog krize dogodio zato što je povećan broj nezaposlenih, a samim tim i iznos sredstava koji su se u PIO fond slili po osnovu uplaćenih doprinosa. To je učinilo da penzijski sistem apsolutno postane fiskalno neodrživ. Novosti
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Anita Crna ima prijedlog da oni koji ne mogu da rade neki posao ne treba da idu u invalidsku penziju nego treba da rade drugi posao, a sugeriše i da se starosna pomjeri na 67 godina i za muškarce i za žene (vjerovatno radi poštivanja ravnopravnosti polova).Uz ovakve prijedloge i ja predlažem da se propisima utvrdi da prvo zaposlenje ne može se ostvariti prije navršenih 40 godina starosti, a pravo na penziju ne može steći prije navršenih 40 godina radnog staža.A postojeće,riješiće Perica,obećao je.