BANJALUKA, Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić izjavila je da se do kraja godine mora završiti legalizacija bespravno sagrađenih objekata u Srpskoj.
Golićeva je istakla da je novi model legalizacije objekata, definisan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju, ponuda koja se ne odbija. Ona je naglasila da zaista više nema potrebe za otezanjem, jer su propisane izuzetno stimulativne mjere za nelegalne graditelje.
“Oni do 31. decembra 2016. godine u jedinicu lokalne samouprave, odnosno nadležni organ za legalizaciju, moraju podnijeti samo zahtjev. Time izvršavaju svoju zakonsku obavezu, dobijaju priliku da legalizuju objekat, a u daljem postupku će se dokazivati da li je objekat moguće legalizovati ili ne”, poručila je Golićeva.
Iz resornog ministarstva su naveli da je od 2010. do 2016. godine podneseno 3.405 zahtjeva za legalizaciju, od čega je bilo 357 zahtjeva za urbanističku saglasnost, 2.550 za lokacijske uslove i 498 zahtjeva za građevinsku dozvolu.
“U istom periodu riješeno je 2.258 zahtjeva izdavanjem odgovarajuće dokumentacije, od čega 74 urbanističke saglasnosti, 1.814 lokacijskih uslova i 444 građevinske dozvole“, rečeno je u Ministarstvu.
Iz gradske uprave Prijedora su naveli da je odziv građana i nakon donošenja stimulativnih mjera za legalizaciju bespravne gradnje neznatno povećan u odnosu na prethodni period. S druge strane, u Administrativnoj službi grada Banjaluka istakli su da je interes za proces legalizacije pojačan nakon stupanja na snagu izmijenjenog zakona kojim su znatno smanjene cijene legalizacije za većinu građana.
“Od početka godine podnesena su 1.393 nova zahtjeva za legalizaciju. Od 2008. godine, kada je počeo proces legalizacije, do danas nadležnom odjeljenju u Administrativnoj službi podneseno je 12.596 zahtjeva za legalizaciju. Do sada je riješeno 7.362 zahtjeva, od čega se oko 3.450 odnosi na izdate građevinske dozvole”, naveli su iz banjalučke Administrativne službe. Prema ranije rađenim procjenama, u RS ima oko 87.000 bespravno sagrađenih objekata.
Prema procjenama Administrativne službe grada Banjaluka, broj bespravno sagrađenih objekata u tom gradu se kreće između 10.000 i 20.000, što je najviše u Srpskoj.
Prema podacima Odjeljenja za prostorno uređenje i Službe za inspekcijske poslove Prijedora, pretpostavlja se da u tom gradu ima oko 5.000 nelegalno izgrađenih objekata. Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ranije su istakli da je najveći broj bespravno sagrađenih objekata napravljen u ratnom i poratnom periodu, kao i da su ranije procedure za dobijanje naknadnih dozvola za građenje bile su prekomplikovane, skupe i dugotrajne. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju stupio je na snagu krajem prošle godine kao model da se uz minimalna sredstva bespravno sagrađeni objekti konačno legalizuju, pogotovo što u tom postupku nema rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Za objekte do 100 metara kvadratnih fiksna naknada je 100 maraka, za objekte bruto površine od 100 do 200 kvadrata do 500 KM, a za objekte od 200 do 300 kvadrata naknada je 1.000 KM.
Stambeno-poslovni objekti od 300 do 400 kvadrata mogu se legalizovati uz naknadu 2.000 maraka, a porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi prve i druge kategorije ne plaćaju fiksnu nadoknadu. Svi komercijalni bespravno sagrađeni objekti, površine veće od 400 metara kvadratnih, nemaju stimulacije, i za njih se plaća redovna cijena prilikom legalizacije u skladu sa odlukama nadležnih lokalnih zajednica.
Prema odredbama zakona, neće se moći legalizovati objekti izgrađeni na zemljištu nepovoljnom za građenje kao što su klizišta, močvarno zemljište, zemljište izloženo poplavama i elementarnim nepogodama. Ne mogu se legalizovati ni objekti izgrađeni u koritima rijeka, vodozahvatima i na drugim mjestima zabrana gradnje, kao ni objekti čija je gradnja počela nakon stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i građenju, ili od juna 2013. godine. Srna
