BANJALUKA, BiH će ove godine doživjeti potpunu ekonomsku stagnaciju, dok se na pretkrizne stope rasta neće vratiti ni za pet godina, prognoza je Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Analitičari MMF-a su u novom globalnom izvještaju potvrdili projekcije o ovogodišnjem mirovanju bruto domaćeg proizvoda (BDP), te blagom rastu u idućoj godini od jedan odsto.
Za 2017. godinu, pak, procjenjuju da ćemo ostvariti ekonomski rast od četiri odsto, što je niža stopa nego u zadnje tri godine koje su prethodile krizi, odnosno 2006. (šest odsto), 2007. (6,1 odsto) i 2008. godini (5,6 odsto).
Rast potrošačkih cijena u ovoj godini biće 2,2 odsto, a u sljedećoj 2,1 odsto, dok će deficit tekućeg računa BiH u 2012. iznositi osam odsto, a u 2013. godini 7,7 odsto.
Domaći ekonomisti kažu da bi ekonomska stagnacija u 2012. predstavljala čak i uspjeh, imajući u vidu dosadašnje negativne makroekonomske parametre, poput pada industrijske proizvodnje i smanjenja izvoza, koji ukazuju da BiH klizi u recesiju.
Kao posebno zabrinjavajuće ističu prognoze o slabom predstojećem dugogodišnjem rastu, ukazujući da bh. građani bez godišnjeg povećanja BDP-a od najmanje sedam procenata ne mogu očekivati osjetnije poboljšanje privrednih prilika i životnog standarda.
“Prognoze MMF-a nisu nimalo optimistične, jer su BiH potrebne godišnje stope rasta od sedam do osam odsto, kao u zemljama grupe BRIK (Brazil, Rusija, Indija i Kina) ukoliko želimo razvoj i poboljšanje života običnog čovjeka”, kazao je Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli.
Kočnicu razvoja, prema njegovom mišljenju, trenutno predstavljaju deficiti budžeta, koji su dostilo milijardu maraka, odnosno utrostručnje duga zemlje u posljednjoj deceniji, koji se ne pokriva dodatnom vrijednošću već postojećem potrošnjom.
Kešetović je, međutim, uvjeren da BiH može dostići potrebne stope rasta BDP-a, ukoliko bi se, kako navodi, bh. političari prestali baviti iracionalnim stvarima i, umjesto toga, svoju energiju usmjerili ka stvaranju povoljnije poslovne klime.
“BDP BiH trenutno iznosi svega 26 milijardi KM, što je niska osnovica koja bi se lako mogla podići ukoliko bismo smanjili javnu potrošnju, zaduženja sveli u realne okvire, te usvojili i realizovali sektorske privredne strategije. Postojeći i najavljeni energetski projekti su pozitivni, ali je zabluda da nas samo oni mogu pogurati naprijed, jer to nije radno intenzivna djelatnost, odnosno ne nosi dugoročno novo zapošljavanje”, ocjenjuje Kešetović.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, komentarišući prognoze MMF-a, rekao je da je upitno koliko će BiH sa projektovanim stopama rasta BDP-a u narednim godinama biti sposobna da izmiruje i reprogramirane obaveze prema MMF-u.
On je, međutim, izrazio sumnju da analitičari MMF-a u postojećim turbulentnim uslovima u globalnoj ekonomiji mogu približno tačno procjeniti šta će se u svijetu i BiH dešavati iduće, a kamoli 2017. godine.
Prema projekcijama MMF-a, jedine zemlje u razvoju u srednjoj i istočnoj Evropi koje će ove godine upasti u recesiju su Hrvatska s očekivanim padom BDP-a od 1,1 odsto, Mađarska s jedan odsto i Srbija sa 0,5 odsto, uz procijenjeni oporavak od iduće godine.
Najveći ovogodišnji ekonomski rast u regionu, prema tim prognozama, imaće Letonija od 4,5 odsto, Kosovo od 3,8 odsto i Turska od tri procenta.
Prognoza rasta BDP-a zemalja regiona (%)
Država 2012 2013 2017
BiH 0,0 1,0 4,0
Albanija 0,5 1,7 2,5
Hrvatska -1,1 1,0 2,5
Makedonija 1,0 2,0 4,0
Crna Gora 0,2 1,5 2,2
Srbija -0,5 2,0 2,0
Kosovo* 3,8 4,1 4,6
Svjetska ekonomija kao slagalica
MMF je u novom izvještaju snizio prognozu rasta svjetske privrede za iduću godinu sa 3,9 na 3,6 odsto, uprkos dinamizmu u zemljama u razvoju.
MMF smatra da EU mora brzo da pokrene svoj fond za spasavanje, a prije svega mora da preduzme mjere u cilju formiranja bankarske unije i stvaranja veće budžetske integracije. U izvještaju se ističe da je privredna aktivnost u zemljama u razvoju na solidnom nivou, uprkos blagom usporavanju u Kini, Indiji i Brazilu, proizrokovanom krizi u evrozoni, dodajući da su trgovinski suficiti pojedinih azijski zemalja veoma visoki dok njihove monete ostaju potcijenjene, što je aluzija na kineski juan.
“Globalna ekonomija je još nesigurna, još daleko od onoga gdje bi trebalo da bude. Situacija je poput slagalice – imate djeliće koji se uklapaju, ali cijela slagalica još nije složena”, kazala je direktor MMF-a Kristin Lagard. Nezavisne novine