TUZLA – Tuzlanski kanton je vrlo značajan za proizvodnju hrane, posebno mlijeka, a ovogodišnja suša i divlje svinje nanijele su veliku štetu. Hrane za prehranu stoke neće biti dovoljno, a sve to će se odraziti na smanjenje broja grla, ali i pad u proizvodnji mlijeka.
U Tuzlanskom kantonu registrovano je 1.350 proizvođača mlijeka koji trenutno imaju probleme s proizvodnjom stočne hrane te prehranom osam i po hiljada muznih grla. Zbog izuzetno teškog stanja, farmeri upozoravaju da bi se bh. tržište moglo susresti s nestašicom mlijeka.
“U protekle tri godine mi bilježimo pad u proizvodnji mlijeka, a nakon proljetnog problema s visokim cijenama đubriva i goriva, što se odrazilo na kvalitet usjeva, sada evidentiramo nove nedaće. Stanje je veoma loše zbog rasta i razvoja, a svoju štetu je nanijela i suša te divlje svinje. One su po prijavama naših članova iz cijelog kantona uništile brojne usjeve“, kaže nam Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK.
Sav novac i fizičku snagu farmeri iz tuzlanske regije uložili su u proteklom periodu, međutim, u ovom trenutku, njihove parcele sa zasadima uništene su između 30 i 40 posto. Na nekim područjima, šteta je veća za dodatnih 20 posto.
“Prema proračunima, finansijski gubici će biti između 30 i 40 posto, a na sve to ćemo imati i veliku štetu sa silažnim kukuruzom, zbog pojave divljih svinja. Mi ćemo vjerovatno morati smanjivati brojno stanje grla u našim štalama jer nemamo dovoljno kabaste hrane za prehranu stoke. Ova suša utječe i na proizvodnju mlijeka, jer krave na visokim temepraturama ne mogu jesti“, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona.
Stočarstvom i proizvodnjom žita dugi niz godina se bavi Fedahija Hrnjić iz Sapne, koji je ove godine na 12 hektara zemlje posijao kukuruz te 30 duluma pšenice i ječma. Raspolaže i sa 25 grla krupne stoke te 150 komada ovaca, a kako nam kaže, izostanak kišnih padavina, poljoprivrednicima ne može donijeti ništa dobro.
“U regiji iz koje dolazim imamo određene parcele na kojima zemljoradnici sada nemaju šta tražiti jer je sve uništeno. Na brdskim predjelima štete su veće od 60 posto, a posebno problematična je pojava divljih svinja zbog kojih u kukuruzima moramo držati noćne straže. Ukoliko jednu noć ne odemo, sutra u kukuruzištu nemamo šta tražiti“, kaže nam Hrnjić.
Za razliku od Republike Srpske, divlja svinja u Federaciji BiH nije proglašena štetočinom. Zbog toga su poljoprivrednici iz Tuzlanskog kantona uputili zahtjev resornom entitetskom ministarstvu za njeno proglašenje štetočinom, što bi lovcima omogućilo odstrel tokom cijele godine.
Također, poljoprivrednici i farmeri iz tuzlanske regije na vrijeme su pokušali sugerisati nadležnim institucijama na federalnom i kantonalnom nivou, kako bi se do jeseni obezbijedila dovoljna količina kabaste stočne hrane, a sve u cilju očuvanja stočnog fonda u Tuzlanskom kantonu. Klix