BEOGRAD, Dobrovoljni penzijski fondovi u Srbiji trenutno 78 odsto uplaćenih sredstava svojih članova drže u dinarima, a ostatak u evrima.
Svi koji štede za dodatnu penziju proteklih dana pitaju se da li ova investicija ima smisla pošto domaća valuta stalno gubi na vrijednosti, a privatni doprinosi su isključivo dinarski. U penzijskim fondovima, pak, ističu da ulaganje u ove fondove nije isto što i dinarska štednja. Jer, fondovi doprinose prikupljene u dinarima ne moraju da plasiraju samo u dinarske hartije od vrijednosti.
– Penzijski fondovi drže dio imovine i u evrima, kako bi ostvarili što bolji prinos za ulagače – objašnjava za „Novosti“ Milan Kovač, direktor „Dunav“ društva za upravljanje. – Ukoliko očekujemo da će dinar slabiti, veći dio novca držimo u evrima i obrnuto.
Prošla godina, tokom koje je dinar ojačao, pokazala je, prema njegovim riječima, da je to bolji pristup od držanja sredstava samo u evrima.
– Uz to, na dinarske instrumente imamo prinos od preko 15 odsto godišnje – ističe Kovač. – Dinar je oslabio od početka godine za 6,5 odsto, a prinos na instrumente u evrima je od pet do šest odsto. To je i dalje manje od 15 odsto koje ostvarujemo na ulaganja u dinarske instrumente.
Ipak, prema riječima Nataše Marjanović, direktora „Delta Đenerali“ društva, fokus pri investiranju je na dugoročnim prognozama kretanja kursa, tako da dnevne oscilacije nisu od primarnog značaja.
– Jedan od dva penzijska fonda kojima upravljamo, „Delta Đenerali indeks“, ulaže isključivo u imovinu indeksiranu u evrima i namijenjen je upravo članovima koji su prevashodno zabrinuti zbog oscilacija kursa evra i žele da sredstva koja su uplatili ne gube na vrijednosti iskazanoj u evrima – ističe Marjanovićeva. – Drugi fond ulaže i u dinarske hartije za koje se smatra da nose dobar prinos uz prihvatljiv rizik.
Sunčica Pribišević, portfolio menadžer „Rajfajzen future“, ističe da na domaćem tržištu kapitala postoji dovoljan broj instrumenata čija je vrijednost izražena u evrima a u koje imovina dobrovoljih penzijskih fondova može bez ograničenja da se ulaže. To su, na primjer, državne obveznice iskazane u evrima i zapisi Trezora.
– Takođe, do 35 odsto imovine fonda može da se uloži u depozite kod banaka, koji mogu da imaju valutnu klauzulu i do 10 odsto imovine fonda može biti uloženo u inostrane hartije od vrijednosti – objašnjava sagovornica. – To znači da postoje mehanizmi zaštite vrijednosti imovine od mogućeg slabljenja domaće valute.
Državne hartije
Prema posljednjim podacima Narodne banke Srbije, fondovi imaju 10,6 milijardi dinara u domaćoj valuti, dok je imovina vrijedna 2,96 milijardi dinara u evrima. I dalje su za ulaganje fondovima najprivlačniji zapisi Trezora, u kojima drže gotovo 5,5 milijardi dinara. Tu su i državne obveznice sa pet milijardi dinara. Novosti