BEOGRAD, Dinar je prošle godine oslabio za oko 11 odsto, a najviše u posljednja tri mjeseca 2008. Ekonomisti građanima savjetuju da štede u evrima.
Početkom decembra, kada je evro dostigao najveću vrijednost prema domaćoj valuti ikada, Narodna banka Srbije reagovala je paketom mjera za jačanje dinara. Te mjere primjenjivaće se i u ovoj godini. U Centalnoj banci, međutim, kažu da se veće osilacije kursa očekuju i tokom 2009. i da ne postoji zacrtana granica do koje će braniti dinar.
Prosječna plata u Srbiji od 33 i po hiljade dinara u avgustu je iznosila 442 evra, a u decembru je pala na 365. Razliku od skoro 80 evra, za samo nekoliko mjeseci, napravio je nagli pad dinara, ali premijer Mirko Cvetković nije nezadovoljan, jer se slabljenje domaće valute manje-više uklopilo u prošlogodišnju inflaciju.
“Čak kada se posmatra kurs, on se kretao – rastao, opadao, rastao. U krajnjoj liniji došlo je do njegovog rasta na nivou cijele godine od oko desetak odsto, što se otprilike približava nekom nivou kretanja inflacije”, objašnjava Cvetković.
U toku 2008. domaća valuta bila je najjača početkom avgusta kada se evro plaćao 77,75 dinara. novembru je dinar počeo naglo da pada, a početkom decembra premašio je psihološku granicu od 90 dinara za jedan evro. To je bio signal Narodnoj banci da reaguje oštrijim mjerama, a ključna je bila da poveća udio dinara u rezervama banaka. Te mjere ostaju i u ovoj godini, ali sudeći prema izjavi Veselina Pješčića iz Narodne banke, dinar će i narednom periodu ići gore – dolje.
“Namjera Narodne banke nije niti da brani određeni nivo kursa niti da ga drži u nekom uskom koridoru. Oscilacije kursa dinara će zavisiti, prije svega, od ponude i tražnje na međubankarskom deviznom tržištu, odnosno od priliva i odliva deviza”, kaže Pješčić.
“S obzirom da taj priliv više nije u takvom obimu kakav je bio u ranijem periodu, to znači da naši građani treba da budu svjesni da je normalno da on oscilira i to za nekoliko procentnih poena na gore ili na dole i to u relativno kratkom roku, da ne kažem samo u par nedjelja”, poručuje on.
Ekonomisti, međutim, već dugo upozoravaju da Narodna banka svojim mjerama ne može na duži rok da očuva vrijednost dinara, jer na kurs utiče i struktura privrede. Kako navode, država ranijih godina nije stimulisala izvoz, izostalo je restrukturiranje javnih preduzeća, pa se to prenjelo i na domaću valutu.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Đorđe Đukić smatra da su mjere Centralne banke u odbrani dinara kratkoročne i da postižu samo djelimičan efekat. “Što se tiče budućih prognoza, možemo reći da u sadašnjim uslovima dejstva svjetske ekonomske krize je krajnje neumjesno projektovati bilo koju veličinu deviznog kursa”, kaže on.
Međutim, može se očekivati da će faktički kurs povremeno izlaziti iz neke normalnije zone koja je do sada bila u granicama do 90, ali i vraćati se”, očekuje Đukić. On zato smatra da je najbolje štediti u evrima i to na rok od godinu dana.
“Kamatne stope se kreću u rangu od osam do devet procenata, ima i banaka koje nude više, tako da je to jedan vrlo siguran prinos, tim prije ukoliko država zaista primjeni najavljenu mjeru da će izuzeti oporezivanje štednje građana tokom 2009. godine, što bi ja mislim, bio pametan potez”, kaže Đukić. “Osam-devet procenata godišnje, stabilan i siguran iznos, ja ne vidim bolju varijantu”, navodi on.
Đukić kaže da Centralna banke ne bi smjela da zarad kratkoročne stabilnosti dinara prekomerno troši devizne rezerve, mada je limit postavljen i to u dogovoru sa MMF-om.
U 2009. Narodna banka ušla je sa rezervom od 8,2 milijarde evra, a tokom prošle samo za odbranu dinara potrošila milijardu i 100 miliona evra. B92