BEOGRAD, Delegacija funkcionera Grada Beograda nalazi se u stručnoj posjeti Austriji gdje će se upoznati sa funkcionisanjem bečkog metroa.
Delegacija Beograda otputovala je u ponedeljak u Beč kako bi vidjela kakav metro ima prestonica Austrije i kako on funkcioniše. Metro sistem u Beču je kombinacija metroa i lakog šinskog sistema, ali čelnici glavnog grada svoju stručnu posjetu fiksiraće samo na liniju lakog šinskog sistema.
Gradonačelnik Dragan Đilas, njegov pomoćnik Aleksandar Bijelić, predsjednik Skupštine grada Aleksandar Antić, gradski arhitekta Dejan Vasović i šefovi svih odborničkih grupa i njihovi zamjenici, osim funkcionera DSS-NS, razgledaće i jednu od stanica na toj dionici, kao i fabriku za proizvodnju vozova za Lakog šinskog sistema.
Bečki metro ima pet linija, ukupne dužine 69,5 kilometara. Samo jedna od njih je “laka”, koja je i najduža – 17,4 kilometra. Većim dijelom ide iznad zemlje i ima 24 stanice. Ona povezuje krajnji sever i krajnji jug prestonice i ne ide kroz centar grada. Građena je od 1989. do 1995. godine.
Zanimljivo je da se na svim ostalim linijama vozovi napajaju sistemom “treće šine”, što je odlika metroa, a na ovoj liniji koja je lako šinski sistem, voz se napaja strujom poput tramvaja.
Gradonačelnik Đilas je predložio da se predstavnici svih gradskih parlamentarnih stranaka upoznaju i sa ovim vidom metroa, kako bi se na kraju donijela odluka kakav metro će se graditi u Beogradu. Već godinama traje sukob mišljenja da li u dvomilionskoj srpskoj prestonici treba graditi metro, koji je brži, većeg kapaciteta i skuplji, ili laki šinski sistem, koji je nešto sporiji, prevozi manji broj putnika, ali i značajno jeftiniji.
Na jednoj strani su gradske vlasti, koje su za “lakšu” varijantu, a na drugoj je Ministarstvo infrastrukture, koje se zalaže da se gradi metro na osnovu projekta koji su domaći stručnjaci radili prije 30 godina.
I metro i tramvaji
Inače, metro dnevno preveze 1,3 miliona putnika. Vozovi polaze na svakih dva do pet minuta i staju na 101 stanici. Od 1969. godine kada su Austrijanci počeli da grade metro, pa do danas, svake godine se u širenje, usavršavanje i održavanje ovog sistema u prosjeku uloži 200 miliona evra.
Kada je sagradio metro, Beč nije prestao da razvija ni tramvajski sistem javnog prevoza. Danas ima 31 tramvajsku liniju i po tome je, poslije Sankt Peterburga, drugi grad u svijetu. Novosti