SARAJEVO – Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju februara iznosile su 17,03 milijarde KM i manje su za 230 miliona KM u odnosu na kraj januara.
Na godišnjem nivou devizne rezerve povećane su za 998,1 milion KM ili 6,2 odsto, objavila je Centralna banka BiH.
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju februara iznosili su 26,07 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 302 miliona KM ili 1,2 odsto.
Kreditni rast registrovan je kod stanovništva za 101,9 miliona KM ili 0,8 odsto, privatnih preduzeća za 186 miliona KM ili 1,8 odsto, te vladinih institucija za 58,5 miliona KM ili 4,6 odsto.
Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 35,9 miliona KM ili 5,3 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 8,4 miliona KM ili 2,6 odsto.
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u februaru iznosila je 10,1 odsto, nominalno 2,4 milijarde KM.
Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,13 milijardi KM ili 9,5 odsto, privatnih preduzeća za 890,1 milion KM ili devet odsto, vladinih institucija za 249,1 milion KM ili 22,9 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 50,8 miliona KM ili 8,5 odsto, te ostalih domaćih sektora za 78,7 miliona KM ili 34 odsto. Srna
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Veoma interesantna tema je: gde i pod kojim uslovima u inostranim bankama Centralna banka BiH drži i proučava devizne rezerve. Tu su moguće, i sasvim izvesne, velike špekulacije, pošto se zna da strane banke, preko posrednika i finansijskih mešetara, pojedincima u centralnim bankama (ali i političarima) daju velike provizije. Tako što ugovaraju kamatne stope na depozite ispod realnih i tržišnih, stičući ogromnu zaradu (ista sredstva replasiraju po većim – tržišnim kamatama), dok na drugoj strani centralne banke gube. pitanje za centralnu banku ( bilo koju) : za šta vam služe posrednici (finansijski mešetari) u oročavanju sredstava u stranim bankama, kada i sami unutar strukture imate dovoljno stručnjaka da to sami rade. ali onda ne bi imao ko da isplaćuje provizije.