BEOGRAD, Ako upravo sastavljate radnu biografiju dobro razmislite da li ćete da je „ukrasite” elementima koji ne odgovaraju realnosti.
Naime, iskustvo privatnih detektiva govori da neki novi menadžeri ljudskih resursa sve češće provjeravaju podatke iz profesionalne biografije i privatnog života osoba koje konkurišu za posao, u želji da saznaju da li se oni zaista uklapaju u skicu za portret njihovog idealnog službenika.
Predsjednik grupacije privatnih detektiva Srbije pri Privrednoj komori Srbije Dragan Trivan kaže da prag ovih agencija sve češće prelaze menadžeri kompanija u želji da saznaju bitne podatke iz biografije osoba koje traže posao u njihovoj firmi.
” Menadžere najčešće zanima da li je fakultetska diploma kandidata originalna, da li osoba ima kriminalni dosje i da li je zaista radila u firmama koje je navela u radnoj biografiji, kakvo mišljenje o njoj (stvarno) imaju bivše kolege i da li su pisma preporuke, koju su potpisali bivši šefovi, autentična ili je radnik pustio mašti na volju i svoj profesionalni portret naslikao najljepšim bojama. Ako osoba konkuriše na mjesto u bordu direktora ili top menadžmentu, onda predmet istrage detektiva mogu da budu gotovo svi detalji i sve osobe iz njene privatne i profesionalne svakodnevice” – objašnjava Trivan.
Trivan, inače i vlasnik detektivske agencije „Protekta”, dodaje da je sve više klijenata koji traže da se rasvjetle krađe koje se dešavaju unutar kompanija – počev od krađe goriva, preko kancelarijskog materijala, pa sve do krađe robe koju firma proizvodi.
Na pitanje kako komentariše prijedlog Zakona o detektivskoj djelatnosti koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, kojim je detektivima praktično zabranjeno da upotrebljavaju „sredstva i uređaje za tajna elektronska video i audio-snimanja lica” on odgovara da mnogi članovi ovog zakona obesmišljavaju suštinu detektivske djelatnosti.
Trivan podsjeća da je prema prvobitnoj verziji ovog zakona takođe bilo predviđeno da detektiv može prikupljati podatke samo od lica koja na to dobrovoljno pristanu, odnosno od onih osoba koje treba da budu predmet istrage, što je „pravni nonsens”.
” Taj član zakona je revidiran i sada glasi da detektiv može prikupljati i obrađivati podatke o drugim licima samo u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Međutim, u zakonu su ostali neki članovi kojima nam se oduzimaju prava koja praktično imaju svi građani. Primjera radi, detektivu nije dozvoljeno da privremeno zadrži osobu koju zatekne u vršenju krivičnog djela, a svaki građanin na to ima pravo. Prijedlog zakona obavezuje detektiva da prijavi policiji klijenta ako mu saopšti da je učinio neko protivpravno djelo, a detektivu se obratio da bi pokušao da pronađe olakšavajuće okolnosti po njega. To je u suprotnosti sa načelom povjerljivosti koje imamo sa klijentom” – zaključuje Trivan.
Prijedlog zakona predviđa uvođenje licenci za pravna lica, odnosno detektivske agencije, kao i za fizička lica – detektive. Uslovi za fizička lica su državljanstvo Srbije, najmanje viša stručna sprema, ispunjavanje uslova za oružni list, psihofizičke sposobnosti, savladan program obuke i položen ispit pred komisijom MUP-a.
Kandidati koji imaju petogodišnje iskustvo u policiji, vojsci, službama bezbjednosti, tužilaštvima ili sudu neće morati da prolaze kroz pomenutu obuku.
Manje para za policiju, više posla za detektive
U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da u savremenom svijetu postoji sve veća tražnja detektivskih usluga, između ostalog i zbog smanjenja javne potrošnje – izdvajanja para za državni sistem bezbjednosti, potrebnog izvođenja mnogih dokaza u pojedinim postupcima uz istovremeni porast stope kriminaliteta.
Namjera zakonodavca je da građanima i organizacijama, uz redovnu zaštitu od države, omogući i alternativnu – detektivske usluge.