BANJALUKA – Reforma javne uprave, proces koji u BiH traje dvije decenije i koji je progutao milione maraka ulazi u završnu fazu bez očekivanih rezultata. Birokratska hobotnica je i dalje ogromna, nepotpuna digitalna transformacija više zbunjuje nego što olakšava život građanima i privrednicima, a politika i dalje upravlja gotovo svim procesima i ne dozvoljava profesionalnu autonomiju.
To je shvatila i Evropska unija koja članstvo uslovljava uspješnom reformom i koja je upravo jedan od najvećih donatora. U Mišljenju o zahtjevu za članstvo BiH u EU ocjenjuje se kako kapaciteti nisu dovoljno razvijeni i zahtijevaju dodatnu profesionalizaciju te da bi primjena propisa u praksi trebala biti oslobođena od političkog uplitanja.
Kako bi se osigurala profesionalna državna služba, smatraju oni, u propise je potrebno ugraditi načela zasluga prilikom zapošljavanja, napredovanja i otpuštanja, što trenutno nije slučaj.
O ukupnom broju zaposlenih u javnoj upravi BiH i dalje se samo nagađa, s obzirom da registri postoje samo u Kantonu Sarajevu i Brčko distriktu. Procjene govore kako je na svim nivoima zaposleno oko 42.000 državnih službenika od čega 22.000 u zajedničkim institucijama. U ovaj broj nisu uračunati zaposleni u lokalnim zajednicama.
Ne postoji politička volja za ozbiljnom reformom
Sa tim mišljenjem se slažu u Sindikatu uprave Republike Srpske, iz kojeg ocjenjuju kako za ozbiljnu reformu ne postoji politička volja.
“Mi stalno tražimo da se taj proces ubrza iz prostor razloga što u ovakvom sistemu ljudi koji zaista rade i vrijede ne mogu biti adekvatno nagrađeni. Imamo ljude koji samo služe da bi išli na mitinge i mahali zastavicama dok oni koji dobro rade su isto plaćeni kao i oni koji sjede i ne obavljaju te poslove. Sindikat nije kriv za taj fenomen jer mi nismo zaposlili ni jednog čovjeka”, kaže predsjednik sindikata Božo Marić.
Priliku da se stvari promjene na bolje on vidi u donošenju novog Zakona o državnim službenicima, jer je prema njegovoj ocjeni postojeći rigidan i zastario. Očekuje otpor političke eliite jer je zakon predviđa depolitizaciju.
“Politika treba da izdabere čovjeka koji će voditi neko ministarstvo i tu treba da se zaustavi. Sve dole ispod treba da budu državni službenici, a ne da se gomilaju savjetnici, zamjenici, pomoćnici i da to bude politički plijen koji se dijeli. Zakon je temelj za reformu svega jer traži depolitizaciju javne uprave i nakon njega mora da uslijedi analitička procjena svakog radnog mjesta, da znamo šta ko radi na poslu i koliko je plaćen te da se nakon toga uradi novi Zakon o platama jer smatramo da uprava treba da bude efikasna i jeftinija. Međutim, dolazimo do problema gdje politika to ne dozvoljava jer bi dosta pogodnih moralo da ide kući”, kaže Marić.
U javnosti se često zaposleni u javnoj upravi smatraju jednom od najslabijih karika u lancu. Marić ne bježi od činjenice da postoje pojedinci koji loše rade svoj posao, ali i dodaje kako se to ne može generalizovati za sve službenike.
“Nisu uvijek radnici krivi. Oni moraju da sprovode zakone i pravilnike koje je neko iznad njih usvojio, a nekada prava onih koji pokušavaju da ih ostvare nisu na najbolji način riješena zbog čega dolazi do revolta ljudi pa sav bijes svaljuje na službenika. Loših primjera ima, ali kada se završi reforma i kada se počne vrednovati rad, oni će sami sebe eliminisati”, kaže zaključio je Marić.
Puno zaposlenih, a slaba efikasnost
Privrednici ipak ocjenjuju kako je riječ o preglomaznom sistemu kojem je neophodna hitna reorganizacija jer se ispostavilo kako preveliki broj ljudi ne znači i efikasnost u radu.
“Godinama ukazujemo da javna uprava treba da bude efikasnija, ekonomičnija i efektivnija u radu. Postoji mnogo prostora za unapređenje i očekujemo da će u narednom periodu primarni zadatak biti digitalizacija u cilju skraćivanja procedura i smanjivanja dokumentacije. Vrijeme čekanja treba svesti na minimum, a samim tim doće i do smanjenja troškova”,rekao je portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević.
Inače, problem koji Republika Srpska ima je i taj da broj zaposlenih u lokalnim zajednicama nikako ne može uskladiti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi koji na hiljadu stanovnika predviđa samo tri zaposlena službenika.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je sabrao kako bi po tom osnovu otkaz u gradskoj upravi trebalo da dobije oko 200 ljudi.
Primjena ove odredbe je već dva puta odlagana, a po svemu sudeći novim zakonskim izmjenama biće i ukinuta jer bi došlo do ogromnog udara na budžete. Takođe, mnogi su stava kako bi broj zaposlenih trebao da bude usklađen sa stepenom razvijenosti lokalne zajednice.
Ministarstvo: Imamo rezultate
Reforma javne uprave u Republici Srpskoj odvija se u nekoliko faza. Prva faza otpočela je 2000. godine osnivanjem Agencije za državnu upravu i provođenjem reformskih mjera prvenstveno u oblasti državne službe i upravljanja ljudskim resursima.
U Resornom ministarstvu tvrde kako rezultati postoje i kako su vidljivi.
“Kroz proces reforme javne uprave znatno je poboljšan kvalitet rada državnih službenika, a ogleda se u tome da je povećana efikasnost rada, pa je tako za rješavanje jednog predmeta potrebno znatno manje vremena nego ranije. Navedeno poboljšanje provedeno je prvenstveno kroz kontinuirano usavršavanje i obuke zaposlenih u državnoj službi. Reforma u ovoj oblasti treba doprinijeti da birokratija mora razumjeti da više ne postoji zbog države, već zbog građana, privrede i njihovih potreba”, kazali su u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.
Dodaju kako su u procesu reforme težili digitalizaciji, te da su u toj oblasti donijeli brojne zakone kojima su stvorene pretpostavke za efikasniju upravu i procese u njoj. Primjeri su tvrde oni, vidljivi na svakom koraku.
Tako je u skladu sa Zakonom o matičnim knjigama, u Republici Srpskoj uspostavljen drugi primjerak matičnih knjiga koji se vodi u elektronskom obliku. Takođe, uspostavljena je elektronska razmjena podataka između Fonda PIO i Fonda zdravstvenog osiguranja u svrhu preuzimanja podataka iz knjige umrlih, kojom se postiglo ažurnije vođenje baze podataka o preminulim korisnicima Fonda.
Uspostavljena je i razmjena podataka između MUP-a i Ministarstva uprave i lokalne samouprave i na taj način ubrzan proces određivanja JMB građana, promjene prezimena i obavještenja o činjenici smrti.
“Osim toga, važno je napomenuti da se putem elektronske razmjene podataka Ministarstva uprave i lokalne samouprave sa Republičkim zavodom za statistiku povećao stepen tačnosti podataka i smanjio rizik grešaka koje su nastajale prilikom ručnog unosa podataka u obrasce”, zaključuju u ministarstvu.
Neke stvari se ne vide odmah
U Uredu koordinatora za reformu javne uprave kažu kako neke promjene koje se događaju unutar institucija građani ne vide odmah ili ih vide nakon određenog proteka vremena. I oni tvrde kako veliki novac potrošen u ove svrhe nije uzalud potrošen.
“Nekad niste mogli izvaditi rodni list u Sarajevu, ako ste rođeni u Jablanici. Ako ste vlasnik firme danas imate mogućnost da podnesete obrazac za porez elektronski, a što vam skraćuje vrijeme čekanja, odnosno ubrzava ostvarivanje usluge koju pruža javna uprava. Institucije u prošlosti nisu bile transparentne kao danas kada redovno objavljuju izvještaje o svom radu, o načinu kako troše novac poreskih obveznika”, kažu oni.
Tvrde i kako je kroz dosadašnju reformu povećana i odgovornost kako državnih službenika tako i direktora.
“Danas imamo razvijene kanale kako, kome i gdje prijaviti korupciju. Institucije su dužne objavljivati javno planove integriteta. Kroz reformu je unaprijeđena oblast javnih nabavki, danas je lakše pratiti kako institucije provede javne nabavke, kakve su njihovi planovi i kako provode postupke”, poručuju iz Ureda.
Ipak, i sami su svjesni kako je to nedovoljno da bi bili zadovoljni postignutim napretkom u reformi javne uprave. mojabanjaluka.info