BEOGRAD, Srbija ima zakonsku mogućnost da ograniči cijenu samo „narodnog“, odnosno polubijelog hljeba. Ali, već godinama se ne proizvodi, jer kako kažu pekari i trgovci, „slabo je interesovanje kupaca“. Zato donijeta uredba o obaveznoj proizvodnji hljeba od brašna tip 500, a koja obavezuje pekare da u narednih šest mjeseci, hljeb te vrste brašna prodaju po maksimalnoj cijeni do 54,22 dinara iznenađuje proizvođače.
– Ulazi se u regulisanje cijene i odnosa na relaciji proizvođač – trgovac preko države, a da se u tome ne učestvuje ni sa kakvim „inputima“ – regresiranim brašnom, regresiranom cijenom struje ili derivata – kažu u pekarskim industrijskim pogonima. – Uredbom ne treba da se ograničava cijena hljeba, jer se na taj način napuštaju principi tržišne ekonomije.
Ipak, oni ne nagovještavaju mogućnost da u budućnosti proizvode polubijeli hljeb.
– Tražnja za „narodnim“, kako se pokazalo, nije bila velika, a problem je i nedostatak brašna tip 850 – kaže Zoran Pralica, predsjednik Unije, i dodaje da su ostajale ogromne količine neprodate, pa se s vremenom odustalo od te proizvodnje. Uredba o proizvodnji hljeba od brašna tip 850 je ukinuta i ta se vrsta hljeba odavno ne proizvodi.
Da li bi ova praksa, koja je bila prisutna prethodnih godina važila i danas, teško je procijeniti. Ipak, činjenica da su mnogi u Srbiji prinuđeni da nabavljaju bajati hljeb po 20 i 30 dinara, a u nekim mjestima u unutrašnjosti i upola te cijene, ukazuje da bi ove kategorije stanovnika, možda, danas bile spremne i da kupuju svjež, polubijeli hljeb po cijeni od 37 dinara.
Poštuju uredbu
Trgovci poštuju uredbu o maksimiziranoj cijeni bijelog hljeba. Vekna „save“ u „Maksiju“ iznosi 54,22 dinara, a toliko je i u „Rodi“, „Merkatoru“, „Super Veru“, „Intereksu“…
– Kompanija „Idea“ poštuje Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hljeba koju je donijela Vlada Srbije, tako da je cijena hljeba 54,22 dinara u svim našim prodavnicama – ističe Viktorija Radojević, direktorka Sektora marketinga u „Idei“. Novosti