BANJALUKA – Promet ugostitelja i hotelijera u BiH za pet mjeseci ove godine bio je za 62 miliona veći u odnosu na isti period lani, ali ugostitelji i hotelijeri ističu da je situacija i dalje teška i daleko od one prije pandemije.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je promet u toj oblasti od januara do kraja maja ove godine iznosio 258,37 miliona maraka. Promet je skočio i hotelijerima i ugostiteljima, pa je tako u sektoru smještaja od januara do kraja maja ove godine promet bio 79,7 miliona maraka, što je za oko 14 miliona više nego u istom periodu prošle godine.
U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića za pet mjeseci ostvaren je promet od 178,6 miliona maraka, što je za skoro 48 miliona maraka više u odnosu na isti period 2020. godine.
Prema podacima UIO, ukupan promet ugostitelja i hotelijera u BiH lani je iznosio 568,47 miliona maraka, a godinu ranije 870,57 miliona KM.
Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS “Horeka” Zlatan Tatić rekao je za “Glas Srpske” da su u prvih pet mjeseci lani na snazi bile restriktivne mjere zbog pandemije virusa korona, a da su sada sve ublažene, tako da je promet samim tim porastao.
“I dalje ne možemo govoriti da se posao potpuno vratio, to zavisi od dana do dana, i od lokala do lokala. Bilo je dana kada su kafići puni, tražilo se mjesto više, a trenutno, s obzirom na to da je sezona godišnjih odmora i da su mnogi otputovali na more, promet je drastično pao. Osim toga, ni gosti iz dijaspore još nisu stigli u onom broju kako je to bilo ranijih godina“, kazao je Tatić.
Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić ističe za “Glas Srpske” da ovaj sektor bilježi povećanje prometa od 15 do 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
“Međutim, i dalje je promet neuporediv sa onim iz 2019. godine. U tom slučaju pad je drastičan. Nažalost, nadležni na svim nivoima čine veoma malo da bi pomogli da ugostiteljsko-turistička branša preživi i opstane. Mnogo lokala je zatvoreno, a i oni koji rade ostali su i bez radnika i bez pazara. Pomoć, bar u FBiH, otišla je tamo gdje je najmanje bila potrebna. Trebalo je pomoći da se sačuvaju radna mjesta, a ne dijeliti onima koji su najviše radnika otpustili“, rekao je Hadžić.
Tatić je rekao da je nedostatak radne snage najveći problem ugostitelja.
“Konobara nema ni za lijeka. Ko god je išta znao o ovom poslu, otišao je na more jer su tamo plate mnogo veće. Kada bi nam nadležni izašli u susret da porezi i doprinosi ostanu na istom nivou, a da konobarima na račun ide plata od 1.000 maraka, možda bismo i uspjeli zadržati radnike“, rekao je Tatić.