Damir Hadžić: Tražićemo odgovornost pregovarača o granicama

SARAJEVO, Damir Hadžić, ministar saobraćaja i komunikacija BiH, uvjeren je da će Hrvatska pristati na “reviziju” Sporazuma o graničnim prelazima, koji je napravio ogromne probleme stanovnicima u pojedinim regijama BiH.

U intervjuu za “Nezavisne”, Hadžić priznaje da je bilo propusta s naše strane prilikom pregovora bh. i hrvatske delegacije.
“Zagreb bi trebalo da nam izađe u susret, jer i građani Hrvatske imaju slične probleme na svojim graničnim mjestima”, ističe Hadžić.

Građanima kojima su napravljeni veliki problemi prekategorizacijom graničnih prelaza u rejonu Čapljine obećali ste da će prelaz Gabela polje 1 ponovo dobiti status međunarodnog. Kako to namjeravate učiniti?
HADŽIĆ: Nisam ja neko ko to može njima garantovati, bio sam veoma jasan kada sam rekao da su njihovi zahtjevi opravdani, kao i zahtjevi iz nekih drugih pograničnih regija u zemlji, pogotovo na sjeveru. I dobro je što se ova tema dodatno aktuelizirala, tako da vjerujem da bi već na narednoj sjednici Savjeta ministara moglo doći do razmatranja predmetnog sporazuma i odluke kojom bi Savjet ministara zahtijevao da potpisani sporazum još jednom bude analiziran i da se nekim prelazima vrati status koji su imali prije ulaska Hrvatske u EU 1. jula.

Imate li informacije kako bi zvanični Zagreb mogao reagovati?
HADŽIĆ: Siguran sam da Zagreb u ovom trenutku nema interesa ni na koji način da osporava ovakav zahtjev građana BiH. Mislim da je Zagreb adresa koja bi na svaki mogući način trebalo da nam izađe u susret, jer, ako hoćete, i građani Hrvatske imaju slične probleme na svojim graničnim mjestima.

Ko je kriv što je BiH, kako ste kazali, prilikom pregovora sa Hrvatskom o graničnim prelazima bila u inferiornom položaju?
HADŽIĆ: Evidentno je da je bilo određenih propusta. Naravno, ja nisam u kapacitetu da sada kažem ko su krivci, ali je više nego jasno da ćemo raspravom koju ćemo voditi u Savjetu ministara zatražiti odgovornost onih koji su, ukoliko se tako nešto desilo, doveli u pitanje zaključke Savjeta ministara i pristajali na neke druge stvari, a onda i onih koji nisu na najprofesionalniji način završili svoj dio posla. Čini mi se da je bilo dosta amaterizma u onome što su radili pregovarači, a ono što su na kraju potpisali i ministri i predsjedavajući Savjeta ministara bila je servirana priča.

Imate li, inače, pobliže informacije i podatke o prometu ljudi i robe preko graničnih prelaza nakon 1. jula, gdje su najveći problemi?
HADŽIĆ: Problemi su, pod znacima navoda, prije svega na graničnom prelazu Gradiška, gdje je veliko opterećenje, a onda na prelazu Brod – Slavonski Brod, ali to su uobičajene i očekivane stvari u ovo doba godine. Međutim, ono što je važno i dobro jeste da dva BIP granična prelaza, Gradiška i Bijača (prelazi preko kojih je dozvoljen izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla iz BiH) odlično funkcionišu. Gradiška zasad nosi sigurno 95 odsto kapaciteta, a Bijača će biti puno više u funkciji sljedeće godine, a posebno kada dovršimo preostalu dionicu autoputa do Međugorja.

Da li je sve spremno za popis stanovništva u oktobru? Evo, već je počelo i štampanje materijala.
HADŽIĆ: Kada bismo stvari posmatrali iz perspektive nečega što se dešavalo prije četiri mjeseca, mogli bismo reći da smo napravili džinovske korake, jer tada čak nismo mogli dobiti ni zeleno svjetlo od Eurostata da uđemo u popis. Jasno je da još postoje određeni problemi kada su u pitanju javne nabavke, ali naporima koje čine državna i entitetske agencije za statistiku, uključujući Savjet ministara, stvorili smo potrebne uslove. Vidjeli ste da određeni broj lokalnih zajednica nije uspio ispuniti potrebne uslove, barem kada je riječ o popisivačima, odnosno lokalnim komisijama. Međutim, i ovaj dio posla je završen, tako da je više nego jasno da će 1. oktobra započeti procedura popisa stanovništva u BiH.

Može li popis ugroziti nikad utvrđena entitetska linija?
HADŽIĆ: Ne može. Ipak je u pitanju neznatan broj ljudi koji će se naći u “spornom” pojasu. Mi prostor BiH tretiramo kao cjelovit, a unutrašnje analize i unutrašnje statističke podatke ćemo kvalitetno obrađivati i oni neće biti predmet bilo kakvih političkih nadmudrivanja, nego jednostavno pokušaj da dobijemo jasne i precizne statističke i ekonomske pokazatelje koji bi mogli biti uslov za formiranje potrebnih strategija ove zemlje, koje će prestati biti političke i demografske, a postati ekonomske.

Prostim okom se može vidjeti da je dobar dio BiH pretvoren u prilično veliko infrastrukturno gradilište i da svaki dan, konačno, dobijamo nove kilometre novih puteva. Kakve su procjene za koridor 5c, kao ključnu državnu saobraćajnicu za naredne dvije godine, pogotovo što ulazimo u izbornu godinu?
HADŽIĆ: Najgora stvar koja se može desiti jeste da koridor 5c, ili bilo koji drugi autoput, postane izborna ili predizborna priča. Ljudi mogu jasno vidjeti koja je razlika između onih koji su kilometar autoputa gradili pet godina i ovih koji 10 kilometara sagrade za tri ili četiri mjeseca. Dakle, prognoza za sljedeću godinu je da će BiH sigurno imati više od 100 kilometara autoputa. Na koridoru 5c to će biti stotinak kilometara, na njegovim krakovima, kao što je od Gradiške prema Banjaluci, pa evo i Doboju, i na nekim drugim dijelovima, na jugu Zvirići i Bijača to će biti deset kilometara, pa spajanje sa Počiteljom deset kilometara, na sjeveru BiH kod Svijala takođe deset kilometara. Prognoza je da ćemo imati više od 150 kilometara na koridoru i njegovim krakovima. Ohrabruje intenzitet rada, ne smijemo stati i šta god se desi na izborima vjerujem da će bilo koja struktura vlasti imati svijest da je ovo jedan od kapitalnih projekata za ekonomski razvoj BiH.

Priznanje vladama entiteta

Čini se da je sjajna saradnja svih nivoa kada je u pitanju putna infrastruktura?
HADŽIĆ: Moramo vladama entiteta odati priznanje, rade jako puno i ovo je jedan od projekata u kojem ne postoji razlika u pogledima i viđenjima, ni ideološka ni politička ni bilo koja druga. Oni koji su danas vlast u ovoj zemlji, bez obzira o kojem se nivou radilo, vrlo su zainteresovani da rade i da grade, a time i da zapošljavaju ljude. Nezavisne novine