BANJALUKA – Dolazak toplijeg vremena budi stari strah kod farmera od novog širenja afričke kuge koja je u proteklom periodu uzela danak i male uzgajivače primorala da ugase proizvodnju, a ni veliki nisu uspjeli da zanove stočni fond u punom kapacitetu.
Svinjska kuga donijela je niz problema u stočarstvu i stavila uzgajivače, naročito u Semberiji, pred brojne izazove. Iako se situacija u odnosu na protekle dvije godine dosta smirila, farmeri kažu da i dalje strepe od novog širenja zaraze zbog nekontrolisanog uvoza životinja.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Srpskoj Mišo Maljčić istakao je za „Glas“ da su se na obnavljanje proizvodnje usudile samo velike farme, dok su manja gazdinstva odustala od tog posla.
“Najmanje obnovljenih farmi je na području Semberije, koja je i bila najviše pogođena. Veliki broj domaćinstava, koja su se bavila uzgojem svinja, čine ljudi iznad 60 godina i oni više ne vide neku perspektivu u samoj proizvodnji zbog čega nisu ponovo u farme ubacivali životinje“, kazao je Maljčić.
Dodao je da se farmeri uglavnom odlučuju na nabavku prasića, dok krmače mnogi izbjegavaju, jer treba više godina da prođe da bi proizvodnja bila pokrenuta.
“Cijena svinja je u konstantnom padu, a trenutno je za kilogram žive potrebno izdvojiti od 2,90 KM do 3,5 KM. Specifično je da mi, iako možemo da pokrijemo 30 odsto domaće proizvodnje u Srpskoj, i dalje sa tako niskim cijenama imamo višak životinja koje niko neće. To sve govori u koliko smo teškoj situaciji, odnosno koliko domaći prerađivači izbjegavaju robu sa svog područja“, rekao je Maljčić.
Prema njegovim riječima, veliki broj prerađivača je potpuno prešao na uvoz svinjskog mesa i polutki.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić podsjetio je da je na području Semberije u protekle dvije godine eutanazirano više od 50.000 svinja.
“Obnavljanje proizvodnje ne ide onim očekivanim tempom, jer je situacija neizvjesna, imajući u vidu količine mesa koje stignu iz inostranstva. Uglavnom ljudi svinje drže za svoje potrebe“, kazao je Bakajlić.
Dodao je da je zbog nekontrolisanog uvoza stoke, afrička kuga u proteklom periodu ponovo buknula na nekoliko farmi.
“Svi smo u strahu, jer stiže proljeće, a samim tim i više temperature koje pogoduju širenju virusa. Zbog svega toga se malo ko odlučuje da zanovi proizvodnju, a da je tako dovoljno govori podatak da je u Semberiji lani bilo 4.000 proizvođača, dok nas je sada svega oko 2.000 registrovanih“, rekao je Bakajlić, dodao da je cijena prasića u Semberiji pala sa osam na pet KM po kilogramu žive vage.
Da se jako malo farmera u Srpskoj odlučuje na obnavljanje proizvodnje potvrdio je i direktor Veterinarskog instituta „Dr Vaso Butozan“ Dragan Knežević. On kaže da su se svinjogojstvom, uz propisane mjere, nastavili baviti samo veliki farmeri.
“Oni koji su bili na ivici rentabilnosti i sa manjim brojem životinja odustali su od proizvodnje. U odnosu na broj uginulih svinja do sada je u farme ponovo ubačeno približno 70 odsto od prethodnog broja životinja“, rekao je Knežević.
Komentarišući odluku nadležnih institucija BiH, da na zahtjev mesoprerađivača iz FBiH omogući nesmetan uvoz smrznutog crvenog mesa za preradu sa područja Argentine, Brazila i Paragvaja, Mišo Maljčić je kazao da će se u ponedjeljak obratiti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS sa zahtjevom da nešto preduzmu.
On kaže da je taj potez nadležnih institucija na nivou BiH neprihvatljiv, s obzirom na to da, osim što šteti domaćoj ekonomiji i proizvođačima, može ugroziti i zdravlje stanovništva.
“Ne mogu da shvatim da nešto, što niko neće kod nas, ulazi na širom otvorena vrata“, kazao je Maljčić.