BANJALUKA – Cijene osnovnih životnih namirnica rastu iz dana u dan, pa svako povećanje plata „pojede inflacija“. Da li će novo najavljeno povećanje plata dovesti to novog rasta inlfacije i novog talasa smanjenja kupovne moći stanovništva?
Od 1. januara iduće godine u Republici Srpskoj najniža plata za nekvalifikovane radnike biće 1,000 a, za visoku stručnu spremu 1,450 maraka.
Do kraja godine očekuje se i da će Vlada Federacije donijeti sličnu odluku.
Rast plata prema procjenama stručnjaka ne znači i povećanje kupovne moći građana, jer stalna inflacija koja na dnevnom nivou utiče na poskupljenje osnovnih životnih namirnica.
“Povećanje plata u ovakvim okolnostima jednako je povećanju poreza. Od tog povećanja 50 odsto ide državi. Idemo prema izborima, treba više para i oni potežu ovom populističkom obliku, pa brinu se za radnike. Mene je strah kad čujem da se brinu, o bilo kakvoj strukturi. Kad se brinu o penzionerima oni nabelaje, a kad se brinu o radnicima i njihovoj plati onda oni fasuju žestoko“.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da povećanje najniže plate neće dovesti i do povećenja inflacije.
„Ova odluka se prije svega može posmatrati kao redistributivna uloga minimalne zarade. U smislu da se jedan dio dohotka iz profita poslodavaca u industrijama koje nisu naročito konkurentne i sofisticirane da preusmjeri na poboljšanje standarda naših radnika, zato što smo imali jedan apsurd u našoj ekonomiji da u takvim vrstama djelatnosti ste imali relativno visoke dobiti i porađali smo milionere, a da se sve to moglo desiti na uštrb standarda radnika. Zato je ova mjera vezana za povećanje minimalca nešto što trebamo pozdraviti“, rekao je Mlinarević.
Ono u čemu se ekonomisti slažu, jeste to da država treba da razmišlja o fiskalnom rasterećenju i smanjenju poreza i doprinosa.
„Smanjite ih za 10 odsto pa ćete vidjeti da će se povećati ekonomska aktivnost, a radnici će imati povećanje plate u ekvivalentu onih doprinosa koji oni plaćaju“, kaže ekonomista Muharem Karamjić, a ekonomista Predrag Mlinarević smatra da država odricanjem jednim dijelom novca od poreza i doprinosa ne bi imala „rupe u budžetu“.
„Zbog činjenice da će se to povećanje usmjeriti na dodatnu tražnju kroz druge oblike poreskih prihoda, to onda bude poreski neutralno, što znači da država ne napravi rupu u budžetu, nego sa druge strane da jedan dio onoga što je ona ranije uzimala prema radnicima“, istakao je Mlinarević.
Osim što se država ne bavi olakšicama za poslodavace, ne bavi se ni kontolom cijena osnovnih životnih namirnica, koje rastu iz dana u dan. To primjećuju i građani .
„To ide kako je kome ćejf, čini mi se da tako i diže cijene“, „ Najviše hrana poskupljuje“, „Poskupljuje sve po malim granapima“, „Rast cijena u zadnjim godinama i rast plata i penzija uopšte jedno drugo ne prati“, rekli su anketirani građani Istočnog Sarajeva.
Da cijena potrošačke korpe raste iz mjeseca u mjesec potvrđuju i iz Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora.
„Svakodnevno smo svjedoci da imamo sve više proizvoda sa smanjenom gramažom, a imamo sve veće cijene bilo kog proizvoda. Na ovo niko i ne obraća pažnju, a građani ispaštaju.
Treba definitivno da se porekene jedna velika akcija provjere svih cijena namirnica koji su na našem tržištu, da se ovo ne dozvoli, tolika marža na lijekove koju sada imamo od oko 20 odsto i da se prehrambeni artikli ne mogu poskupljivati svaki dan“, zaključila je Murisa Marić izvršni direktor Udruženja potrošača „DON“ – Prijedor
Iz Udruženja potrošača upozoravaju da se u Srpskoj priprema i poskupljenje svih komunalnih usluga za 20 odsto.
Uz već najavljeno poskupljenje goriva, plus svakodnevni rast cijena osnovnih životnih namirnica, dolazimo do zaključka da „Ko preživi, pričaće“.