BANJALUKA, SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini cvjeta crno tržište cigareta i ostalih duvanskih proizvoda, zbog čega država i privrednici gube enormna sredstva, a najefikasniji način da se ovaj dugogodišnji problem riješi bilo bi smanjenje akciza, u kombinaciji s jačom borbom protiv nelegalne trgovine.
Smatraju to stručnjaci, koji ističu da je računica jasna, te pokazuje da je akcizna politika u BiH, kada je riječ o ovim proizvodima, donijela niz kontraefekata, zbog čega bi država morala da reaguje, te akcizno opterećenje vrati u realne okvire.
Pad izdavanja akciznih markica
Kada je u 2009. godini BiH započela usklađivanje oporezivanja akcizom duvanskih prerađevina sa legislativom EU, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ukupno je izdala 534,8 miliona akciznih markica za obilježavanje cigareta, dok ih je 2019. godine izdato tek 227,3 miliona.
Vrtoglav pad se nastavio i 2020, kada je za deset mjeseci izdato svega 159,8 miliona akciznih markica. Istovremeno, jačalo je crno tržište. Pritom, prihodi koje je država ubirala po osnovu ogromnih akciznih stopa nisu onakvi kakvi su se očekivali. Istina, u početku je došlo do povećanja prikupljenih prihoda i oni su rasli do 2012. godine. Već naredne, 2013. godine zabilježen je pad prihoda, da bi oni nakon toga postepeno rasli. Ili, bolje rečeno, blago.
“Razlog blagog rasta prihoda od akciza na duvanske prerađevine narednih godina bio je povećanje iznosa akciza koji se plaćao po paklici cigareta, jer je svake godine dolazilo do pada broja izdatih akciznih markica”, priznaju iz UIO BiH.
Priznaju i da je značajniji pad prihoda od akciza na duvanske prerađevine zabilježen i u ovoj, 2020. godini. Pad iznosi čak 136,1 milion KM.
“Za deset mjeseci 2020. godine prikupljeno je 610,8 miliona KM, dok je u istom periodu 2019. godine prikupljeno 746,9 miliona KM”, navode iz UIO BiH.
Najskuplje u odnosu na standard
Akcizna politika za cigarete se neće mijenjati u 2021. godini. Međutim, akcize su za potrošače već ogroman teret. BiH je u povećanje akciza krenula naglo, što je uzrokovalo porast maloprodajne cijene, a što je neprimjereno ekonomskoj situaciji u zemlji, tj. kupovnoj moći građana.
Istraživanja pokazuju i da građani BiH plaćaju najskuplje cigarete u odnosu na standard u čitavoj Evropi. Ako se uporedi procenat dnevno raspoloživog dohotka potrebnog da se kupi jedna legalna kutija cigareta u regionu, građani BiH moraju odvojiti čak 25 odsto, dok u Srbiji 19 odsto, Hrvatskoj 16, a u ostalim zemljama EU u prosjeku 10 odsto.
Krivac za to su upravo akcize. Studije pokazuju da BiH ima najveći udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u Evropi. U praksi je situacija sljedeća: za paklu cigareta koju pušač plaća pet KM, država uzima čak 4,47 KM. Spadaju tu proporcionalna akciza, koja iznosi 42 odsto maloprodajne cijene, tj. 2,10 KM, fiksna akciza od 1,65 KM, te PDV – 0,72 KM.
Ovi ogromni apetiti države i te kako su vjetar u leđa za crno tržište, te se procjenjuje da je više od polovine kupljenih cigareta – ilegalno. Razlog rasta šverca je jednostavan – ne postoji proizvod u BiH kojem je cijena brže rasla od cigareta.
BiH je, štaviše, kad je o akcizama riječ, već dostigla EU propisani zakonski minimum od 90 evra/1.000 komada, iako je još daleko od članstva u EU. Nekim zemljama je bilo potrebno čak pet godina od ulaska u EU da dostignu taj nivo.
Država godišnje gubi skoro milijardu KM
Epilog je frapantan – procjenjuje se da zbog porasta ilegalne trgovine cigaretama i duvanskim proizvodima država godišnje gubi skoro milijardu KM budžetskih prihoda, a privrednici su u minusu oko 150 miliona KM.
Ekonomista Saša Grabovac upozorava da svako odstupanje cijena proizvoda ili usluge u legalnoj prodaji od cijena na ilegalnom tržištu motiviše ljude da se počnu baviti nezakonitom prodajom ili kupovinom takvih proizvoda na crnom tržištu.
“Što je ta razlika u cijeni veća, odnosno što je veća zarada od bavljenja nezakonitom trgovinom, motiv za bavljenje ovakvim nelegalnim aktivnostima je veći. Slaba potrošačka moć stanovništva je svakako još jedan faktor koji treba uzeti u obzir. Ako tome pridodamo i nemoć države da kroz djelovanje i koordinaciju svojih kontrolnih organa i institucija ovakvu vrstu djelatnosti svede u razumne okvire, stvaraju se uslovi za cvjetanje crnog tržišta”, pojašnjava Grabovac.
Prema njegovim riječima, jasno je da treba razmišljati kako spomenute faktore svesti na nivo koji će biti podnošljiv kako za potrošače, tako i za državnu upravu.
“Smanjenje akciza, pojačane kontrole nelegalnog tržišta i povećanje kazni za osobe uključene u nezakonite djelatnosti, uticali bi na smanjenje nelegalne trgovine”, navodi Grabovac, inače izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.
Grabovac takođe ističe da je usklađivanje akcizne politike s politikom koju sprovodi EU u domenu duvanskih proizvoda dovelo do enormnog povećanja cijena, a tako i atraktivnost bavljenja ovim poslom učinilo većom. Pojašnjava da tako dolazi i do ogromnog pada broja izdatih akciznih markica, a koji, nažalost, nije toliko uzrokovan smanjenjem broja pušača, nego snabdijevanjem potrošača na crnom tržištu.
Zapljene
Prema podacima koji su nam dostavljeni iz UIO BiH, za 11 mjeseci ove godine oduzete su cigarete, ručno punjene cigarete, te duvan, ukupne vrijednosti 2.251.642 KM. Tokom prošle godine zapljena je bila teška 1.264.021 KM.
“Porastom poreskog opterećenja proteklih godina došlo je do jačanja crnog tržišta”, priznaju i iz UIO BiH, te dodaju da imaju zadovoljavajući broj ovlaštenih službenika koji svakodnevno sprovode aktivnosti na terenu, a ostatak tzv. crnog tržišta trebalo bi da pokriju Granična policija (GP) BiH i entitetski inspektorati.
GP BiH potvrdila nam je da su za 11 mjeseci ove godine privremeno oduzeli 51.982 kutije cigareta, procijenjene vrijednosti 183.442 KM. Kako dodaju, u istom periodu oduzeli su i 448,6 kg rezanog duvana, procijenjene vrijednosti 13.564 KM.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove odgovore na naša pitanja nismo dobili, dok su nam iz Inspektorata RS rekli da je u ovoj godini republička inspekcija u prometu zatekla i oduzela 90 pakli cigareta i 17 kg duvana bez dokaza o porijeklu.
Kada se podvuče crta, za kontrolne organe bi, zasigurno, posla bilo znatno manje kada bi iznos akciza bio u realnim okvirima. Adresa za to je Upravni odbor (UO) UIO BiH, koji je nadležan za utvrđivanje prijedloga politike indirektnog oporezivanja. UO UIO ima šest članova s pravom glasa: predsjedavajući, entitetski ministri finansija, te tri stručnjaka za indirektno oporezivanje.
Podsjetimo da je akcizno opterećenje kod nas iznad EU standarda od 60 odsto cijene. Međutim, iz Kabineta Vjekoslava Bevande, predsjedavajućeg UO UIO BiH, tvrde da su im ruke vezane jer im Zakon o akcizama ne dozvoljava smanjenje akciza na cigarete.
“Zakon podrazumijeva postepeno usklađivanje sa minimalnom akcizom u EU (EUR 90/1.000 kom). BiH je počela sa usklađivanjem 2009. godine, a taj minimum je dostignut 2019. i od tada nema povećanja akciza na cigarete”, naveli su iz Bevandinog kabineta.
Međutim, moratorijum radi dostignutog minimuma nije doveo do zadovoljavajućih rezultata jer i ove godine crno tržište nastavlja da buja, a budžetski prihodi nastavljaju strelovito padati, tako da je više nego očito da se zakonski okvir mora mijenjati.
Izjavu smo, u svojstvu člana UO UIO, pokušali dobiti i od Jelke Milićević, ministarke finansija FBiH, čiji su nam saradnici poručili da ministarka nema komentara na naš upit, te ministarke finansija RS Zore Vidović, čiji odgovor nismo dobili do zaključenja ovog broja “Nezavisnih”.
Rješenje je smanjenje cijene cigareta
Inače, rješenje od kojeg bi korist imali i država, i privreda, i potrošači, odlično opisuje i stav građana. Može se to zaključiti iz Istraživačkog projekta “Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: krijumčarenje preko balkanske rute (BalkanSmugg)”, koji je sprovodio Ekonomski institut Zagreb.
Naime, čak 97 odsto pušača koji kupuju na crnom tržištu navelo je da je glavni razlog za to bolja cijena duvanskih proizvoda. Glavni motivacijski faktori za napuštanje crnog tržišta uglavnom su ekonomske prirode: 67 odsto kupaca napustilo bi sivo tržište ako bi se cijene cigareta na legalnom tržištu smanjile.
BROJ IZDATIH MARKICA PO GODINAMA
- Period Domaće cigarete Uvozne cigarete
- I-X 2020. 10.849.000 149.048.968
- 22.079.500 205.300.686
- 31.735.500 193.737.774
- 55.172.500 189.811.349
- 67.164.000 198.688.357
- 85.362.300 214.888.138
- 79.663.500 227.671.164
- 93.321.500 242.723.372
- 127.746.500 288.287.597
- 157.958.500 315.826.790
- 186.690.000 325.718.956
- 224.520.000 310.371.568
Nezavisne novine