BANJALUKA, Vlada RS priprema sređivanje stanja u više javnih preduzeća, smjenjivanje uprava i dovođenje novih struktura, najavila je Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS.
Istakla je da očekuje slične efekte koje je Vlada postigla raščišćavanjem stanja u “Šumama Srpske”.
“Javnost od nas očekuje, a mi smo svjesni da se to mora uraditi – više reda u javnim preduzećima i u smislu odgovornosti i ponašanja i efekata koje želimo postići. To su resursi koji moraju da budu profitabilni”, istakla je Cvijanovićeva.
Upravo ste imali sastanak sa predsjednikom Dodikom i predstavnicima zdravstvenog sektora. Kako vidite policijsku akciju i privođenja u Kliničkom centru Banjaluka?
CVIJANOVIĆ: Ovaj sastanak je bio zakazan ranije. Razgovarali smo uopšte o stvarima koje se tiču zdravstva. Jedna od stvari koje smo predvidjeli Ekonomskom politikom je uvođenje više reda jer, recimo, postoji nered i kad su u pitanju plate u zdravstvenim ustanovama. Vidjeli smo da postoje velike razlike i da direktori domova zdravlja imaju veće plate nego što mislim da je to u redu ako se uporedi s nekim drugim platama. Što se tiče akcije, gdje god postoje indicije da nešto nije u skladu sa zakonom, ili da postoji bilo kakva devijacija, nadležni treba da reaguju i da ispitaju i da na kraju dobijemo epilog da je svako kažnjen ko je kriv.
Da li je to početak neke veće akcije?
CVIJANOVIĆ: Ne bih ja rekla da je to početak. Mjesecima se odvijaju različite akcije u različitim oblastima, a borba protiv kriminala i korupcije je u srcu tih akcija. Bio je čitav niz akcija tokom cijele godine. Cilj je uvođenje reda u kompletan sistem.
Šta će Vlada uraditi po pitanju odgovornosti u javnom sektoru i javnim preduzećima?
CVIJANOVIĆ: Nastavljamo analizu rada javnih preduzeća. Pripremljena je analiza za nekoliko preduzeća u kojima smo identifikovali neke slabosti. Postavićemo nove ljude i od njih ćemo tražiti da pokažu punu odgovornost i insistiraćemo da rade na način kako smo sada uspostavili praksu sa “Šumama”, gdje smo ciljano postavili efekte do kojih smo došli. Sad idemo dalje. Javnost od nas očekuje – a mi smo svjesni da se to mora uraditi – više reda u javnim preduzećima i u smislu odgovornosti i ponašanja i efekata. To su resursi koji moraju da budu profitabilni. Dakle, biće i raščišćavanja i smjenjivanja i dovođenja novih struktura i novih zahtjeva i planova koje ćemo im postaviti za sljedeću godinu.
Šta ste konkretno predvidjeli budžetom i Ekonomskom politikom kad je u pitanju privreda?
CVIJANOVIĆ: Jedan od ključnih ciljeva je rasterećenje privrede i čitav set mjera smo posvetili tome. Sada imamo mjeru koja se odnosi na 200 maraka neoporezivog dijela dohotka. Planiramo izmjene u sistemu fiskalizacije s ciljem rasterećenja malih privrednika jer mislimo da su zaista bili opterećeni, a njihovi zahtjevi potpuno opravdani. Imamo i zakon o multilateralnoj kompenzaciji, koji će dati efekte već u prvom kvartalu ili najkasnije polovinom godine. Takođe, idemo u izmjenu zakonodavstva o stečaju. Sve mjere su usmjerene na rasterećenje privrede. Logika je jednostavna: Dati mogućnost privedi da bude likvidna. Sve te mjere treba da radnicima pruže sigurnost da će zadržati radna mjesta i da omoguće otvaranja novih radnih mjesta, a da preduzeća izvršavaju sve svoje obaveze. Plan djeluje ambiciozno, ali sve analize koje smo radili pokazuju da je on ostvariv.
Ako budemo radili intervju u decembru 2014, šta bi konkretno trebalo da se osjeti kao promjena u odnosu na sadašnje stanje?
CVIJANOVIĆ: Kao prvo, više urednosti u plaćanju obaveza prema državi. Zatim, očekujem povećanje zaposlenosti. Tokom godina krize mi smo zadržali niske poreske stope i nismo uvodili nove zakone. Često čujem pritužbe da su uslovi poslovanja u RS lošiji u odnosu na FBiH. Pogledajte sve parametre i vidjećete da to nije tako. Recimo, primjedba je da su nam visoke stope doprinosa. Pogledajte da je zbirna stopa u RS od 33 odsto jedna od najnižih u regionu. U FBiH je stopa 41,5 odsto. Električna energija je 20 i nešto odsto jeftinija u odnosu na FBiH, a sto odsto jeftinija u odnosu na Hrvatsku. Sve su to važni elementi u poslovanju. Privrednici uvijek žele poreski raj, ali naravno da je nemoguće da ukinemo sve dažbine. Biće uveden registar parafiskalnih nameta, takođe na zahtjev poslovne zajednice. Kada sve saberete, vidite da porezi ostaju isti, nema novih nameta, parafiskalni nameti će biti prečišćeni, dobićete zakon o multilateralnoj kompenzaciji kojim će biti raščišćeni međusobni dugovi, dobićete drugačiji sistem fiskalizacije.
Opozicija je nezadovoljna i budžetom i Ekonomskom politikom…
CVIJANOVIĆ: Ne znam zašto bi oni bili nezadovoljni. Oni su napustili sjednicu i time napustili mjesto na kojem su mogli da pokažu svoje nezadovoljstvo. Umjesto toga, pričali su po pres-konferencijama, a nisu smogli snage da sa nama ukrste argumente u parlamentu. Smatram da je njihov postupak podrška nama jer da su imali primjedbe, došli bi oni da pričaju o tome.
Čini se da je BiH zastala na putu ka EU, a najavljeno je da će sredstva iz IPA umjesto za BiH ići za Kosovo.
CVIJANOVIĆ: Ne bih ja rekla da smo zastali jer to podrazumijeva da se krećete, a mi smo sve vrijeme tapkali u mjestu, dijelom zbog nas samih, a dijelom zbog međunarodne zajednice. To što su sredstva preusmjerena, mislim da je pogrešno jer uskraćujete sredstva koja su namijenjena podršci zemlji za evropski put. Neko bi mogao da zaključi, što se nadam da je pogrešan zaključak, da se radi po principu štapa i šargarepe. Ne želim da vjerujem da je to tako. Osim toga, kod nas je često podrška kroz fondove išla za tim da treba jačati institucije na nivou BiH, što predstavlja funkcionisanje izvan okvira Ustava. Ja tu ne vidim nikakvu logiku.
Da li se onda slažete sa ocjenama gospodina Radmanovića da EU možda ne želi da BiH napreduje ka EU?
CVIJANOVIĆ: Znate, ona može da želi ili ne želi, ali u ovom momentu naprosto nema ni institucionalnih kapaciteta pa ni političke volje da se razmišlja o proširenju. To je realnost. Ali smatram da to ne smije da bude prepreka za naše aktivnosti na putu ka EU jer još nisam čula nikog da kaže da EU nije naš cilj. S obzirom na to da i nama treba neko vrijeme da se prilagodimo, računam s tim da će se za nekoliko godina, u nekom trenutku, susresti i naša i njihova spremnost.
Da li onda to znači da im je na neki način olakšanje što mi u ovom trenutku nismo spremni?
CVIJANOVIĆ: Ne mislim da im je olakšanje. Evropski put je jedan od rijetkih mehanizama koji drži BiH na okupu. Zato mislim da to njima nije olakšanje.
Vjerujete li Vi da je to tako?
CVIJANOVIĆ: Vjerujem da jeste. Mislim da tamo mnogo ljudi tako misli.
U ponedjeljak je sjednica vlada RS i Srbije. Kako ide ta saradnja?
CVIJANOVIĆ: U okviru regionalne saradnje koju smo definisali u našoj ekonomskoj politici prioritet je bila i ostaje Srbija. Mislim da ljudi možda nisu razumjeli dovoljno važnost projekta “Podrinje”, koji sam započela još kao ministar. Tu se nalazi preko stotinu pojedinačnih projekata – od gradnje mostova, eksploatacije rijeke Drine, poljoprivrednih projekata, zajedničkih projekata u oblasti zdravstva. Osim “Podrinja”, imamo infrastrukturne projekte, a jedan od njih je uspostavljanje avionske linije kojoj nije samo cilj da nas odvede do Beograda, nego preko Beograda do Evrope.
Kako ocjenjujete saradnju sa Vladom FBiH?
CVIJANOVIĆ: Najprirodnije bi bilo da je u BiH od početka saradnja išla preko entitetskih vlada, pa da kao rezultat te saradnje imamo odnos sa BiH. Ovdje je međunarodna zajednica stalno forsirala pogrešan model transfera nadležnosti na bh. nivo. Sve što je relevantno za život građana nalazi se na nivou entiteta i sasvim prirodno bi bilo da se na tom nivou zasniva odnos. Sa premijerom Nikšićem smo dogovorili da zajednički odblokiramo “Elektroprenos BiH”. Tu postoje različite pogrešne interpretacije. Bilo je raznih histeričnih izjava nekih opozicionara kako tu ide RS da se dočepa nekog novca, što je netačno. Ono što pripada RS ima da joj se da. “Elektroprenos” je zajednička kompanija, mi smo jedan od vlasnika i valjda imamo pravo da podijelimo dobit tog preduzeća. Niko nikad nije rekao da ne treba investirati. I sad, pogledajte ironiju. Imate vlastita sredstva koja su zaleđena na računima nekih banaka, a zadužujemo se da bismo realizovali određene projekte. Zamislite taj apsurd! Imamo sjednicu akcionara 23. decembra, sa premijerom Nikšićem smo zajednički dogovorili dnevni red. Idemo na formiranje uprave i hoćemo da zaokružimo taj proces do kraja godine i da dođemo do novca koji pripada RS.
Za autoput zainteresovani Kinezi
Da li je tačno da su Kinezi zainteresovani za autoput Banjaluka – Kupres?
CVIJANOVIĆ: Da, postoji nekoliko interesenata za taj autoput. Vlada je na usluzi i kineskim i svim drugim investitorima koji žele napraviti aranžmane i koji žele da uđu u taj posao. Važno je da pravimo autoputeve i zadovoljna sam što se upravo za mandata ove vlasti to i desilo.
Hrvatski ambasador je rekao da se privodi kraju projekat mosta na Savi kod Gradiške. Kada bi taj projekat mogao krenuti?
CVIJANOVIĆ: Mi smo prije nekoliko godina ušli u taj projekat, obezbijedili sredstva. Taj most je neopravdano dugo čekao. Nekoliko puta je bilo odgađanja. S obzirom na to da oni nisu mogli da planiraju ta sredstva u svom budžetu, odlučili su da sredstva dobiju preko EU, a EU je za to zainteresovana. Taj most je za nas veoma važan jer ćemo se preko njega povezati sa Evropom. Nezavisne novine
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
‘Rašćišćavanje’ stanja u Šumama je postignuto povećanjem cijena drvnih sortimenata, tako da je ta uspješna akcija bila na račun kupaca, bez sređivanja unutrašnjih problema: viška zaposlenih, krađa itd.
Radmanović u sedli izjavi”Da EU možda ne želi BiH u EU”ona želi samo naše djelove za hibride elmobile.