ANKARA, Dok Grčka, Irska, Portugal i Španija “grcaju” u dugovima, privreda Turske bilježi stalni rast – ova zemlja je na putu da postane velika ekonomska sila: zarade su učetvorostručene u posljednjih osam godina.
Privrede zemalja na pragu industrijalizacije kao što je Turska u daleko su većem rastu od privreda industrijskih zemalja. Pa, ipak, iznenađujuće je koliko se turska privreda brzo oporavila poslije krizne 2009. godine, kaže Zumrut Imamoglu sa instituta za ekonomsko istraživanje “Betam”, pri istambulskom univerzitetu “Bahčesehir”.
“Vlada je potrošačima dala poreske olakšice za brojna potrošačka dobra, naročito za automobile i bijelu tehniku – na primjer, za frižidere, električne šporete i kompjutere. U tim mjesecima potrošnja je porasla i to je pomoglo privredi”, kaže ona.
I 2001. godine Turci su morali da prevaziđu finansijsku krizu. Nova vlada na čelu sa Tajipom Erdoganom i njegovom Partijom za pravdu i razvoj zbog toga je reorganizovala finansijski sektor, smanjila državne dugove, a privredu jače orijentisala na izvoz.
“Upravo ta modernizacija, to povećanje konkurentnosti turske privrede u privrednim granama koje više nisu samo tekstil i konfekcija ili južno voće, nego automobilska i hemijska industrija, mašinogradnja, proizvodnja gvožđa i čelika – znači vrlo širok spektar – stvorila je osnovu na kojoj je opet moglo da se krene naprijed poslije krize 2008 – 2009”, kaže Markus Knup, predstavnik Turske u državnom društvu za razvoj spoljne trgovine “Džermani trejd end invest”.
Privredni polet podstaklo je i mlado stanovništvo, koje voli da troši, kaže Knup. Oko 75 miliona ljudi koji žive u Turskoj polovina je mlađa od 30 godina.
Što je još važnije, oni imaju više novca u novčaniku – prema zvaničnim statističkim podacima, prihodi po stanovniku gotovo su četiri puta veći nego prije osam godina.
Jako unutrašnje tržište i politička stabilnost sve više privlače strani kapital na Bosfor – navodi “Dojče vele”.
“Ako malo pažljivije pogledate, primijetićete sve više imena marki koje su poznate u Njemačkoj, ali i konsultantskih firmi, advokatskih kancelarija itd. Veliki je broj malih i srednjih preduzeća koja su se odvažila na dolazak u Tursku”, kaže Knup.
Oko 4 300 njemačkih preduzeća je krajem 2010. bilo registrovano u turskom finansijskom zavodu. A trend je u porastu.