BUENOS AIRES, Argentini je pošlo za rukom nemoguće. Prije deset godina ova država je proglasila bankrot. Danas u njoj cvjeta privreda. Da li bi ovo mogao da bude primjer za Grčku?
Prije deset godina Argentina je prolazila kroz najtežu krizu u svojoj istoriji dugoj 200 godina. Ljudi su izašli na ulice kako bi protestovali zbog stanja u zemlji, protiv političara koji su bili odgovorni za to.
Demonstranti su pjevali “Que se vayan” (Putujte!). Političari su konačno trebali da odu sa funkcija. Došlo je do nereda, skoro 40 ljudi ubijeno je u sukobima demonstranata i policije.
Argentina je bila bankrotirala. Nesposobni i korumpirani političari su uništili njenu privredu. Na leđima ove države nagomilali su se dugovi od 170 milijardi dolara. Posla skoro da i nije bilo, djeca su gladovala u ovoj nekada bogatoj državi Južne Amerike.
Novi početak
Roberto Lavagna i danas jedva da može da povjeruje da se desilo tako nešto: “Bilo je to teška situacija. Mnogi istoričari su govorili kako je to najteža kriza nakon 1890. godine. Socijalna situacija je bila užasna. Više od polovine stanovništva države živjelo je ispod granice siromaštva.”
Argentina je danas jedan od najvećih svjetskih proizvođača kvalitetnog goveđeg mesa
Roberto Lavagna je 2002. preuzeo poziciju ministra privrede. Zajedno sa premijerom Nestorom Kirchnerom, koji je poslije postao predsjednik Argentine, prihvatio se sprovođenja reformi. Kirchner je proglasio državni bankrot, plaćao je dugove samo Međunarodnom monetarnom fondu, kako bi državi ostavio kakav-takav prostor za manevrisanje. Jednostavno je oprostio dugove koje je zemlja imala prema stranim bankama, ignorisao njihove zahtjeve, a državnu valutu peso držao na vrlo niskom nivou u odnosu prema drugim valutama. Argentina se polako oporavljala.
Nova definicija privredne politike
“Taj proces zasnivao se na nekoliko osnovnih stvari. S jedne strane smo vjerovali kako je unutrašnja potrošnja to što treba da bude motor privrede. U Argentini se preko 20 godina pažnja poklanjala samo izvozu i stranim investicijama. Unutrašnja potrošnja je predstavljala samo propratni efekat. Druga stvar je bila zaključak kako je Argentini potrebno da ima vanjskotrgovinski suficit. Treće, morali smo sami sebi priznati da su naši dugovi dostigli takav nivo, da je nemoguće bilo isplatiti ih. Nije, dakle, bilo druge osim reprogramiranja dugova”, kaže Lavagna.
Pogled na metropolu Buenos Aires
Deset godina nakon bankrota u mnogim gradovima Argentine niko više ne osjeća posljedice te krize. Građani imaju mnogo više pesosa u novčaniku, oni ih i troše mnogo više. Nema traga posljedicama globalne krize. Današnja predsjednica Cristina Kirchner ponosno govori o ponovnom usponu nacije.
Nova Argentina – do nove krize...
“Danas imamo novu Argentinu. Država je napravila veliki korak naprijed, ako se sjetimo da je stopa nezaposlenosti iznosila 25 odsto, da je vanjski dug dostizao 140 odsto od brutodruštvenog proizvoda, da je svaki drugi građanin bio na rubu siromaštva. Danas imamo državu koja bilježi najduži neprekinuti privredni uspon u svojoj istoriji dugoj 200 godina”, kaže Christina Kirchner.
Predsjednica Cristina Fernandez Kirchner
Mnogi Argentinci s nelagodom gledaju ovih dana na finansijsku krizu koja potresa neke evropske države. Oni dobro znaju šta se desilo s njihovim ušteđevinama kada je država bankrotirala. Neki su izgubili sve što su uštedjeli. Argentini je ipak pošlo za rukom da izvuče glavu iz omče. Za sada. Jer sljedeća kriza će sigurno doći, vjeruju “Porteños”, kako se nazivaju stanovnici glavnog grada Buenos Airesa. Oni očito ne vjeruju kako će blagostanje biti vječno. DW
