BERLIN, Američke Federalne rezerve i Evropska centralna banka prvi put u istoriji idu različitim smjerovima otkako je Fed podigao kamatne stope nakon skoro deset godina.
Šef ECB-a, Mario Dragi, strahuje da bi monetarna unija mogla da zapadne u začarani krug deflacije i to pokušava da spriječi velikom količinom jeftinog novca. Ipak, na frontu će uskoro biti ukinuto upozorenje na opasnost.
Prema proračunima Bremer-Landesbanke i Instituta za svjetsku privredu iz Kila, inflacija u 2016. godini će se povećati.
Folker Helmejer, analitičar Bremer-Landesbanke pritom ne očekuje da će iduće godine u evrozoni doći do povećanja kamata.
“U 2016. godini ćemo imati politiku mirne ruke, ali 2017. godine će tema povećanja kamata biti na dnevnom redu”, smatra on. S obzirom na to da je Mario Dragi manje-više obećao da neće dirati kamate sve dok traje program kupovine državnih obveznica, promjene u kamatnoj politici u evrozoni će, dakle, moći da uslijede tek početkom 2017. godine, konstatuje Dojče vele.
Međutim, kako ocijenjuju analitičari, to neće dugo potrajati.
Nakon što je Fed objavio svoju odluku, sada se nagađa koliko brzo će kamate biti podizane u idućoj godini. Njemačka Komercbanka očekuje da će kamate do kraja 2016. godine biti podizane tri puta, da bi na kraju dostigle 1,25 odsto.
Poređenja radi, osnovna kamatna stopa u zemljama evrozone iznosi 0,05 procenata. ECB ih na sjednici početkom decembra doduše nije spustila na nulu, ali je olabavila uzde kada je riječ o monetarnoj politici.
“U mjeri u kojoj se divergencija zaoštrava, evro, naravno, sve više dolazi pod pritisak”, ukazuje analitičar Bremer-Landesbanke, Folker Helmejer. Kapital, naime, odlazi iz zone koja ima manje kamate i čini tamošnju valutu, u ovom slučaju evro, neatraktivnom.
Evro, koji je sa bezmalo 1,4 dolara na početku 2014. godine u međuvremenu pao na 1,08 dolara, tokom 2016. godine će se izjednačiti s dolarom – takvo je bar opšte uvjerenje. Neki čak polaze od toga da će evro biti i slabiji u odnosu na dolar.
“S obzirom na slab izvoz, SAD prije svih nemaju interes da evro bude znatno slabiji ili jači od dolara”, podsjeća Helmejer za radio Dojče vele. Drugim riječima: mogućnosti ECB da dodatno liberalizuje monetarnu politiku su ograničene.
Šef Njemačke industrijske i trgovinske komore, Martin Vansleben, nada se da će se mišljenje u ECB promijeniti.
“Odluka Amerikanaca mogla bi da pomogne ECB da razmisli o pretjeranom aktivizmu koji sprovodi posljednjih mjeseci, jer novac na nultoj kamati sam po sebi neće omogućiti da preduzeća ovdje investiraju. Njima su za to potrebni mnogo bolji okvirni političko-ekonomski uslovi”.
I Folker Helmejer iz Bremer-Landesbanke smatra da primarni cilj proširenja kreditnog volumena kvantitativnim mjerama nije postignut. Postignut je samo neproklamovani cilj slabljenje evra,– a to je ugrozilo konjunkturu u evrozoni, kaže Helmejer.
Ali slab evro nema samo prednosti za privredu. “Shodno tome, sirovine koje se uvoze postaju skuplje ako evro smanjuje vrijednost”, kaže direktor Instituta za njemačku privredu iz Kelna, Mihael Hiter.
Pored toga, evrozoni više nije potreban jeftin novac jer se “povećala konkurentnost zemalja”. Ostaje još argument s niskom inflacijom. U novembru je ona u evrozoni iznosila 0,2 odsto, što je vrlo daleko od cilja o skoro dva procenta. Agencije