BANJALUKA – Počelo je protestima „Granica postoji“, pa mitinzima i zapaljivim izjavama, nastavljeno je setom zakona u Narodnoj skupštini i pozivanjem na odcjepljenje Republike Srpske, da bi sve kulminiralo potvrđujućom presudom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Najveću žrtvu permanentne, višemjesečne političke krize koja je ušla u kulminaciju plaćaju građani i ekonomija Srpske čije će posljedice tek osjetiti svi, a posebno uslužni sektor i javna preduzeća, smatraju sagovornici CAPITAL-a.
Oni govore da je oštra politička retorika kakvu smo vidjeli u februaru, kada je donesena prvostepena presuda, ugostitelje i hotelijere, ali i banje i klinike, koštala dobrog dijela zarade zbog otkazanih aranžmana, a da će sada osim njih, stradati ionako slaba javna preduzeća.
Predsjednik Unije poslodavaca Zoran Škrebić objašnjava da je, uporna politička kriza koja nikad ne jenjava i samo se produžavam, još februaru, martu i aprilu otkinula dobar dio zarade našim hotelijerima i ugostiteljima.
“Od februara od aprila, kada je bila aktuelna prvostepena presuda, turizam je podbacio i ljudi su otkazivali hotele i restorane, seminare i edukacije, medicinske zahvate i drugo. Tada je zabilježen pad od oko 30 odsto. Sigurno je da je prvo na udaru uslužni, tercijarni sektor, zdravstveni turizam i slično, a to je ono što je kod nas prilično razvijeno. Industrija i proizvodnja dolaze nakon njih, jer su oni ipak malo sporiji u smislu reagovanja, tu se uvijek duže raspituje, ugovori su dugoročniji“, kaže Škrebić.
Smatra da ako bi došlo do ozbiljnijih dešavanja, sve može da postane dosta veći problem. Dodaje da su se u periodu dok je trajalo i suđenje i nakon, inostrani partneri često raspitivali o ozbiljnosti situacije i da li ona dublje posljedice.
Napominje da BiH ionako trpi zbog tehnološke nerazvijenosti koja nas je gurnula na dno čak i u regionu, a da u posljednje vrijeme ostvarujemo ozbiljne padove i u drvnoj industriji, proizvodnji odjeće i obuće i tako dalje. Osim toga, kaže Škrebić, nemamo pojma ni kako će na sve što se desilo u proteklih nekoliko dana, reagovati Evropska unija.
BiH u stanju permanentne krize
“Sva ukupna politička situacija je veoma komplikovana. Svaka kriza koja naiđe i napravi neravnotežu i eventualno očekivanje nesigurnosti značajno utiču na ekonomska kretanja. RS je okrenuta uglavnom izvoznim poslovima i produbljivanje ovakvih kriza narušava naše malo tržište što dodatno otežava poslovanje“, kaže Škrebić.
Ekonomista i bivši diplomata Draško Aćimović vjeruje da će najteže posljedice osjetiti javna preduzeća i to u oba entiteta, ali ipak smatra da je ovo prilika koja bi se mogla iskoristiti da ona sa političkog pređu na korporativno upravljanje.
“Mislim da u ovakvim situacijama prije svega stradaju društvena preduzeća. Problemi u društvenom sektoru su ogromni. Do sada su se mogli sakrivati iza političke situacije, ali sada više neće moći. Kada se tome dodaju i arbitraže koje će odnijeti ogroman novac, realna slika državne i društvene ekonomije u BiH je toliko loša da će nam trebati neka ozbiljna revizija da sagledamo njene razmjere“, tvrdi Aćimović.
Da bi se bilo šta počelo rješavati u ekonomskom smislu, smatra Aćimović, neophodno je da se bez šminke i friziranja poslovnih knjiga sagledaju koliki su gubici.
“Jedino tako ćemo shvatiti šta nas čeka, kao i onog ko bude vodio ta preduzeća u budućnosti. Pogledajte samo naš elektroenergetski sektor. Mreža nam je u potpunom kolapsu i traži instalaciju nove, a mi nemamo ni sredstava niti mogućnosti da se zadužimo da bi je zamijenili. Priključujemo se u sistem zelene energije, a kako, niko ne zna, jer naša mreža neće moći da izdrži te padove napona. I to je samo jedno preduzeće. Mislim da ovo neće moći da ostane ovako, ali će se morati naći način za velika ulaganja i popravak ključnih preduzeća“, kaže Aćimović.
Kaže da bi se ova situacija mogla ipak sagledati kao prilika da se u oporavak uključe stručni i ostvareni ljudi koji će da rade transparentno na oporavku, umjesto što ostajemo van tokova i ne koristimo šanse.
CAPITAL je i ranije pisao o ekonomskim posljedicama političkih kriza i upozoravao na to koliki su izgubili ugostitelji i hotelijeri kada je Dodiku izrečena prvostepena presuda krajem februara ove godine.
Tada su se oni žalili na otkazivanje rezervacija i to iz bezbjednosnih razloga i to u svim krajevima BiH, ne samo u Banjaluci gdje su održavane političke tribine i sjednice u Narodnoj skupštini RS. Tako su otkazane osmomartovske proslave u “Stanišiću” kod Bijeljine, kao i brojne konferencije i grupne posjete, stomatološke usluge i posjete banjama.
Ceh političke krize prvi platili hotelijeri, turisti otkazuju rezervacije


7 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Svaka čast na objavi. Sve tačno i sve jasno. Prva polovina tekuće godine je u debelom minusu,u svim branšama a pogotovo u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.
Počelo je “Inckovim zakonom” ako tražite povod a uzroke možemo i dalje u istoriji tražiti gospođo Andrijana. Ne iskrivljujte teze, ne pišite svoju istoriju i ne dolijevajte ulje na vatru svojim tričavim tekstovima.
Kojim Inckovim zakonom?
I kakve on ima veze sa propadanjem privrede?
Elektro sektor u kolapsu, svako malo neka arbitraža u kojoj gubimo milione maraka, a za sve je kriv Incko?
Naravno da gubimo i tu si u pravu, s prvom potpisanom koncesijom bez dodatne analize terena i posljedica prema ljudima još u doba Mladena Ivanića, ali tekst je tendecioznog karaktera s fokusom na “početak” propadanja ekonomije u Srpskoj izazvane političkom krizom gdje novinar navodi u prvom pasusu da je uzrok, okupljanje naroda u organizaciji Dodika i SNSD-a “Granica postoji”. Novinar je dobio zadatak da navede čitaoce da je sve počelo sa tim događajem a u stvari nije dobro izučio prethodne uzroke pojave ovog okupljanja, kao da se probudio te godine kad su ova okupljanja počela ..a sve je uzročno posljedično vezano sa “Inckovim zakonom”. Kao što bi i Draško mogao reći da je ove godine bilo manje turista za Novu godinu zbog ovih okupljanja a ne zato što mu ne gostuju Brena i Grašo 😉
Opet pitam, koji Inckov zakon? Na šta se on odnosio pa je privreda u RS ljoknula?
I ne uvlači Mladena Ivanića u ovo, ako je njegova vlada i davala koncesije nisu završile ovako katastrofalno kao Vijadukt.
“Granica postoji” je bila ludost kao reakcija na zabranu okupljanja ispred Suda i Tužilaštva BiH. Ovdje gdje živim okupljeni u toj akciji umalo nisu dobili batine od ljudi koji svaki dan idu na posao u FBiH.
Pročitaj tekst pa će ti biti sve jasno. Ti o čemu pričaš nema veze sa tekstom a na šta sam se ja referisao.
Glupost zvana “Granica postoji” je organizovana čisto stranački, a na te skupove su otganizovano dovozili stranačke uhljebe da glume tobože podršku Dodiku.
Sva putovanja i sve blokade su izvršili uz pomoć nepotrebno zaposlenih uhljeba iz javnih preduzeća, lokalnih organa uprave, bolnica i domova zdravlja koje su službenim autima prevozili gdje im je rečeno.
Sve o trošku tih firmi koje nemaju za plate i doprinose radnicima.
Dokaz da su uhljebi apsolutno nepotrebni je činjenica da su stalno visili i pred Sudom BiH, a da za to vrijeme proces rada nije osjetio da ih nema.
Tako se uništava država, privreda, obrazovanje, vaspitanje, ukratko cijeli narod.
Posledice ovih poteza ćemo tek da osjetimo u godinama koje dolaze.
Svo bahaćenje i rasipanje će nam se odbiti od glavu sa kamatama.
Od kriminalne podjele pa otkupa koncesija, preko skupih softvera i helikoptera, do raseljavanja naroda.
Tobože brane Republiku Srpsku, a uvoze Pakistance, Kineze i izgleda crnce iz Gane.
Njima Srpska ne treba. A izgleda ni našim političarima tajkunima.