BEOGRAD, U većini trgovinskih lanaca u Srbiji smatraju da su se i dobavljači i proizvođači ispucali sa cijenama za ovu godinu! U posljednja dva-tri mjeseca gotovo sve je poskupjelo u prodavnicama. Procenat poskupljenja kretao se do 30 odsto.
– I bez novih poskupljenja, rast potrošačkih cijena dostigao je gornju stopu projektovane inflacije za ovu godinu – kaže Saša Đogović, ekonomista. – Poskupljenja u Srbiji izazvana su rastom cijena na svjetskom tržištu, ali su i posljedica nedovoljne konkurentnosti.
Prošlog oktobra za litar ulja izdvajali smo prosječno 86 dinara, a sada 141. Litar dnevnog mlijeka je koštao 51, a sada 57 dinara. Juneći but je lani bio 529, a sada je, u prosjeku, 576 dinara.
– Cijene su nerealne u odnosu na našu produktivnost i konkurentnost, a najmanje su primarni proizvođači osjetili to povećanje – kaže Drago Cvijanović, direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede. – Činjenica je da u ovakvim okolnostima najbolje prolaze prometnici i prehrambena industrija.
Trgovci kažu da ne mogu snižavanjem marži dovijeka da drže iste cijene. Ponudom manje poznatih proizvoda to nekima i uspjeva. Pojedine manje prodajne kuće, koje, inače, imaju konkurentne cijene, poput SOS marketa, bilježe rast prodaje i do 20 odsto.
– Zasad nema najava poskupljenja, a, kako ulazimo u jesen, tako raste prodaja u našim marketima – kaže Milen Radulović, pi-ar menadžer SOS marketa. – Nudimo robu manje poznatih prizvođača i nema osnova da se u narednom periodu povećavaju cijene.
I sa postojećim nivoom cijena u prodavnicama jedva se izlazilo na kraj, a svako dalje pomjeranje odraziće se na dalji pad prometa i dodatno će ugroziti džepove kupaca.
Već na dijeti
I prije ovog „divljanja“ cijena naši sugrađani, zbog sve plićih džepova, počeli su da „drže dijetu“. Istraživanja pokazuju da je u Srbiji opala i potrošnja osnovnih namirnica. Manje se troši ne samo hljeb nego i meso, mlijeko, ulje, šećer, ali i povrće, voće…
Pića i duvan
Od početka ove godine, poslije pića i duvana, koji su skuplji za čak 14,6 odsto, kao i komunalnih usluga za domaćinstvo (10,3 odsto), najveći izdatak za porodice predstavlja obrazovanje, odnosno kupovina knjiga, svezaka, sportske opreme… Oko 9,8 odsto više izdvajamo za te potrepštine. Slijedi izdatak za transport (8,2 odsto) i kupovinu hrane (6,7 odsto). Novosti