Cijene đubriva ugrozile sjetvu

SARAJEVO, BANJALUKA – Jesenju sjetvu na domaćim oranicama mogle bi ugroziti rekordno visoke cijene repromaterijala, u prvom redu mineralnih gnojiva, upozoravaju poljoprivredni stručnjaci.
Prema računici Zavoda za poljoprivredu FBiH, za sjetvu jednog hektara pšenice poljoprivrednik sada treba da izdvoji 3.000 KM, dok mu je u prošloj sezoni za to bilo dovoljno 2.300 KM. To bi, strahuju ratari, moglo ugroziti ovogodišnje planove sjetve, po kojima bi pod pšenicom, kao dominantnom kulturom, trebalo da se nađe blizu 80.000 hektara oranica, od toga do 60.000 u RS.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, kaže da zbog visokih cijena mineralnih đubriva većina ratara još razmišlja da li će da pristupi jesenjoj sjetvi.
“Ipak, postoje određeni nagovještaji da će Vlada RS pomoći sjetvu većim podsticajima, na što bi trebalo da se nadoveže i smanjenje trgovačke marže na mineralna đubriva i zaštitna sredstva za bilje”, rekao je Usorac.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS nisu mogli precizirati kada bi mogla biti donesena konačna odluka o tome da li će biti povećani podsticaji po zasijanom hektru u jesenjoj sjetvi, ali su naveli da bi do toga moglo doći početkom oktobra. Inače, podsticaj po zasijanom hektaru u jesenjoj sjetvi prošle godine bio je 150 KM, a ratari su ove godine tražili da on bude najmanje 250 KM.
U Federaciji BiH bi ove jeseni pod pšenicom trebalo da se nađe oko 19.000 hektara oranica, ali, kao i u RS, sve bi to mogao da ugroziti porast cijena repromatereijala.
“Država treba da preduzme neke mjere kako bi ljudima olakšala sjetvu, prije svega kroz obezbjeđivanje povoljnih kreditnih linija”, smatra Senad Kikić, stručnjak za žitarice u federalnom zavodu.
Suljo Tahirović, iz firme “Ratar” iz Odžaka, jednog od najvećih poljoprivrednih proizvođača u FBiH, upozorava da je, osim gnojiva,
poskupjelo i sjeme pšenice, i to za 30 odsto u odnosu na prošlu sjetvu.
“Bojimo se da će ljudi sijati s manjom količinom gnojiva i certificiranog sjemena, što će uticati i na kvalitet”, istakao je Tahirović.
Udruženje proizvođača sjemena i sadnog materijala FBiH predložilo je resornom ministarstvu da prvi put daju poticaje za sjetvu i to tako da poljoprivrednik koji koristi domaće sjeme dobije 250 KM po hektaru, a nešto manji iznos da dobiju oni koji koriste uvozno sjeme. Nezavisne N.