ZAGREB, Potražnja za zlatom posebno raste u nesigurnim vremenima kao što su recesije i ratovi.
Budući da je kriza koja je počela 2008. bila najveća još od Velike Depresije i da je postojala mogućnost bankrota banaka pa čak i država, mnoge institucije i individualni investitori povlačili su depozite iz banaka i državnih obveznica i kupovali zlato da bi se zaštitili od najgoreg scenarija.
“Zbog toga je cijena zlata počela naglo da raste, što je privuklo i spekulante na finansijskim tržištima koji su stvarali dodatnu potražnju i još više podizali cenu zlata”, zaključio je tim analitičara Admiral Marketsa.
Od početka 2008., kada je cijena zlata bila približno 800 dolara po unci, do 2011. cijena zlata porasla je 140 odsto, na više od 1.900 dolara po unci.
Mnogi su očekivali da će cena zlata nastaviti rasti jer su centralne banke gotovo svih razvijenih zemalja pokrenule različite programe podsticaja privrede kroz koje su štampale milijarde dolara novog novca i ubacivale ih u finansijski sistem.
Kada se kriza počela smirivati i kako se smanjila mogućnost potpunog urušavanja svetskog finansijskog sistema smanjila, velikim investitorima zlato više nije bilo toliko interesantno i cijena počela padati.
Od 2011. kada je zabilježen rekord cijene od preko 1.900 dolara po unci, cijena je pala za 37 odsto i trenutno i sada je 1.213 dolara po unci.
Očekivana cijena zlata na kraju 2014. velikih svjetskih banaka su: Goldman Saks: 1.050 dolara po unci, Meri Linč: 1.150 dolara po unci, Dojče Banka: 1.141 dolara po unci, Socijete ženeral SA London: 1.050 dolara po unci. tportal.hr