BEOGRAD, Svi oni koji proizvode ili prodaju hranu, izuzev individualnih poljoprivrednih proizvođača, moraju, od subote, da se drže strogih pravila koja bi trebalo da garantuju da je roba koju prodaju ispravna. Neophodna je i stroga evidencija svega što se nabavlja za potrebe ugostitelja, ćevabdžinica, pekara, prodavnica.
U cijelom lancu proizvodnje i prodaje hrane, prema HASSAP standardu, mora da postoji i odgovorno lice koje svojim potpisom garantuje ispravnost robe i odgovara za moguće propuste.
– U procesu smo dobijanja sertifikata, većinu zahtjeva ispunjavamo, ali imamo još neke stvari da ispravimo i prilagodimo traženim propisima, jer ovo je stari objekat – kaže Dejan Urošević, upravnik restorana „Tri šešira“ u Skadarliji.
Urošević smatra da je veliki problem što prvo nisu sertifikovani proizvođači hrane i dobavljači.
– Više ne možete da neko meso, recimo, nabavljate iz automobila, već iz klanica ili trgovaca koji poštuje sve važeće propise proizvodnje i čuvanja tih namirnica – ističe Urošević. – Firma od koje nabavljamo bilo kakvu hranu za restoran mora da ima takođe sertifikat, tako da vodimo računa od koga, gdje i kako nabavljamo neophodne namirnice meso, pršutu, sir, jaja. Kada, recimo, mljeveno meso pretvorimo u ćevape, stikerom se odmah naznači gdje je kupljeno i rok upotrebe.
– Već pet godina pripremamo se za HASSAP – kaže Nenad Živanović, vlasnik restorana „Vodenica“ u Beogradu. – Ovaj sistem uvažava sve specifičnosti određenih tržišta, ali izuskuje velika ulaganja. Određuje sanitarne i tehničke uslove, posebno kada je riječ o materijalima i opremi koja se koristi. Do sada sam u objekat, prateći zahtjeve ovog stanadra uložio oko 30.000 evra. Sa druge strane, pomoć države je gotovo minimalna.
Kako tvrdi Živanović, HASSAP propisuje da je jednom restoranu neophodno da ima uređaje određenih proizvođača.
– Samo za mašinu za pranje čaša sam odvojio gotovo 5.000 evra, a 4.000 evra je koštala i mašina za pranje tanjira – kaže Živanović. – Svako u objektu ima svoja zaduženja. Kako je propisano, svaki radnik ima svoj „resor“ za koji garantuje i mora da ga kontroliše na svaka dva sata, tokom svog radnog vremena. Sljedeći korak je angažovanje firmi za implementaciju HASSAP-a, koji će nam pomoći u pisanju procedura, predlaganju tehničkih rješenja, kako bismo mogli da dobijemo sertifikat. Ta usluga je najmanje 1.000 evra.
– Ovaj sistem je veoma dobar, ali za zemlje u kojima je sve uređeno – kaže Živanović. – Za ugostitelje je veliki problem nabavka određenih namirnica. Svi u lancu proizvodnje i prerade hrane bi trebalo da imaju obavezu sertifikata. To bi nama ugostiteljima olakšalo posao nabavke i obogatilo ponudu.
Slobodan Stričević, tehnolog u novosadskoj pekari „Kao nekad“, i predsjednik Udruženja pekara Novog Sada, kaže da HASSAP standard neće biti bauk za svakog ozbiljnog malog preduzetnika.
– Objekat, u kom proizvodimo hljeb, sagrađen je prije pet godina, uz poštovanje svih sanitarnih normi, tako da ćemo imati izmjene samo u nekim manjim detaljima – kaže Starčević. – Samo sertifikovanje je skupo. U našoj firmi, koja ima oko 100 zaposlenih, i 20 prodajnih objekata, odlučili smo da angažujemo agenciju koja se time bavi, kako bi, praktično, provjerili sve kritične tačke, u proizvodnji i na prodajnim mjestima, a to će koštati oko 2.000 evra.
Ljudski faktor
Najznačajnije izmjene, tvrde privrednici, odnosiće se, prije svega, da oni koji prave ili prodaju hranu, nju ne zaraze.
– Ovo se, prije svega, odnosi na što bezbjednije unošenje i iznošenje proizvoda i sirovina iz pogona i u pogon za proizvodnju, i u prodajne objekte – kaže Slobodan Stričević. – Mnogo će značiti ako inspektori ne počnu odmah da kažnjavaju. Značajno bi bilo da oni, bar u početku, upozoravaju, posebno u manjim radnjama.
Standard
HASSAP standard propisuje da mora da se zna porijeklo robe, koje bi bilo istaknuto na deklaraciji, što je veoma važno kod osjetljivih namirnica. Sertifikat o primjeni standarda traje tri godine.
Pijaca
Na pijacama sir i kajmak moći će da prodaju samo registrovana domaćinstva, koja imaju i tehničke uslove za proizvodnju tih proizvoda. To važi i za krompir, krastavce, zelenu salatu, kupus. Novosti