BANJALUKA – Razlika između dobrog i fantastičnog PR-a su istinski entuzijazam, neprikosnovena sposobnost za ležernim usmenim izlaganjem i odlične komunikacijske vještine, te autentična, profesionalna i pronicljiva isporuka informacija.
Kazala je ovo u intervjuu za CAPITAL Melisa Čengić, ovogodišnja dobitnica priznanja PRO.PR Award, koja je nagradu dobila kao marketing, CRM & PR manager brenda „Porsche“ za Bosnu i Hercegovinu.
Čengićeva između ostalog govori o PR-u u kriznim situacijama, značaju PR uopšte, te o njegovom razvoju u BiH.
CAPITAL: Dobitnica ste priznanja PRO PR Globe Awards, koje će biti dodijeljeno u okviru ovogodišnje PRO PR konferencije. Šta za Vas predstavlja ova nagrada?
ČENGIĆ: Priznanje PRO PR Globe Awards 2022 pomoglo mi je da osvijestim snagu i značaj industrije odnosa sa javnošću i svoje uloge u njoj. Da ne kažem isključivo ali najvećim dijelom sam bila u svijetu autoindustrije sa beskompromisnom željom da na što pristupačniji način lokalizujem globalne kampanje i utjelovim vrijednosti brenda na naše tržište. Paralelno sa tim, a skoro neprimjetno meni, kolege iz industrije odnosa sa javnošću su osjetile impuls koji odašiljam kroz svaku riječ ili sliku. Sa koliko god predanosti i ljubavi da radim, uvijek je lijepo kada se Vaš trud prepozna van naših granica, i kada se cijeni, a naročito od strane istaknutih i iskusnih imena iz industrije odnosa sa javnošću.
CAPITAL: Koji su sve izazovi postavljeni pred odnose s javnošću u posljednje vrijeme?
Sa rastućim brojem PR aktivnosti koje su nametnute iz praktičnog razloga da ne odemo u zaborav u lavini kriza u kojima se cijeli svijet našao u posljednje recimo tri godine, smatram da je najveći izazov zapravo izmjeriti utjecaj koji je PR aktivnost stvorila, tj kvantificirati rezultat truda, angažmana i povrata na uložene resurse. Više nije tako lako ni pretpostaviti opise poslova u odnosima sa javnošću niti šta je sve potrebno za jednu kvalitetnu PR strategiju i njeno rasplamsavanje u rastuće tokove i kanale komunikacije u kojima bezimena lica imaju jednako glasan mikrofon poput društvenih mreža, remete ravnotežu i povjerenje bez ikakvih sankcija.
CAPITAL: Da li, prema Vašem mišljenju kompanije i institucije u BiH pridaju dovoljan značaj PR-u i da li primjećujete pomak u tom segmentu posljednjih godina?
Odgovori su jedno realno „ne“ za pridavanje značaja koje prati optimistično „da“ za pomak posljednjih godina. Sretna sam što primjetim da se odnosi sa javnošću integrišu kao nerazdvojni dio rastućeg marketing ekosistema, sa osvježenim fokusom na kvalitet koji izranja iz potrebe da se u moru objava i vijesti iskristališu kvalitetni i autentični sadržaji. Značaj transparentne komunikacije, te individualiziranog pristupa predstavljanju traženih informacija kao da je zasjenio sve učesnike koji taj značaj nisu prepoznavali. Također, sami nosioci odnosa sa javnošću su postali ponosni posrednici u informisanju javnosti koji sa sve većim entuzijazmom iznalaze nove i kreativnije načine da iznesu srž brenda i utjelove njegove osnovne vrijednosti kroz svaku aktivnost čime strukturirano pristupaju svom poslu i neizostavno prenose snažniju poruku, te budu nagrađeni kredibilitetom i povjerenjem.
CAPITAL: Koje su najvažnije osobine koje jedna osoba koja se bavi PR-om mora posjedovati?
Ako podrazumijevamo da su one esencijalne osobine zadovoljene poput marljivosti i kontinuirane predanosti za prikupljanjem i razumijevanjem informacija, organiziranosti, sposobnosti sagledavanja šire slike, posjedovanje znanja, prisebnost u stresnim situacijama, transparentnost i iskrenost, te spremnost za ulaganje u izgradnju kvalitetnih odnosa, onda su sljedeće osobine te koje prave razliku između dobrog i fantastičnog PR-a: istinski entuzijazam, neprikosnovena sposobnost za ležernim usmenim izlaganjem i odlične komunikacijske vještine, te autentična, profesionalna i pronicljiva isporuka informacija kako u standardizovanim formatima na koje smo navikli, tako i uz lični pečat: bio to izbor riječi, ton, struktura i sl.Tek sve navedeno omogućava toj osobi koja se bavi PR-om da istu poruku predoči najraznovrsnijoj publici, a da se ista shvati, prihvati i zapamti u moru drugih.
CAPITAL: Koji je značaj PR-a u kriznim situacijama?
Ne smatram da svaka kriza zahtjeva i PR, čak „nepotreban PR“ može nepotrebno produbiti krizu. A u kriznim situacijama u kojima imamo PR, trebamo jasno iskristalisati da smo tada ogledalo spremnosti i snage jedne organizacije da je prethodno već predvidjela potencijalne krizne događaje, pripremila se za njih, adekvatno pristupila rješavanju krize, paralelno vodila komunikaciju s oštećenima i javnosti, te još vrlo važno, da analizira efekte preduzetih mjera i prati razvoj aktivnosti. Ne krije se čarobni štapić u tim saopštenjima koji može umanjiti krizu ili čak učiniti da nestane, ali je značaj PR-a tada da kao spužva ublaži „udar“, komunicira strukturirano i planski i u dogovoru sa menadžmentom, osvijesti koliko rizikovati tj šta je to potrebno uraditi da se stekne pa i zadrži naklonost i povjerenje javnosti, partnera, klijenata..
CAPITAL: Koja je osnovna razlika između PR-a u svijeta i PR-a u BiH?
Da ste me pitali o sličnostima, i tu bih imala dosta navesti i to me raduje. Jedan pravac sagledavanja ovih razlika su odnosi internih komunikacija i PR koje su se u BiH donedavno posmatrale kao čvrsto odvojene discipline, često smještene u sopstvene neprobojne obruče, dok se u svijetu njihova fuzija često javlja kao strateška prednost kompanija.
Sa druge strane npr, utiska sam da ključne razlike leže u poznavanju publike, tj kontinuiranom preispitivanju, targetiranju i prilagodbi odnosa a iz tih napora poteku različiti formati i kanali pa u svijetu prvo zažive neki trendovi, poput saradnje sa influencerima, a nakon nekog vremena budu prihvaćeni i kod nas najčešće zbog toga što su prihvaćeni već negdje drugo. Kao da nam nedostaje malo hrabrosti u poduzimanju iskoraka, i postavljanju trendova.
CAPITAL