BANJALUKA – Portal CAPITAL uputio je institucijama Republike Srpske i BIH inicijative za izmjene tri zakona na osnovu zaključaka koji su proistekli iz serije istraživačkih tekstova koje smo objavili o temi korupcije u privredi, problemima sa kojima se privrednici susreću i manjkavostima zakonskih rješenja.
Ovi prijedlozi su izneseni na okruglom stolu koji smo nedavno organizovali, a pripremio ih je naš pravni tim.
Naime, CAPITAL je u prethodnim mjesecima serijom tekstova pokušao skrenuti pažnju javnosti na probleme sa kojima se suočava poslovna zajednica u ovako korumpiranom društvu, a podaci do kojih smo došli osim u objavljenim tekstovima, prezentovani su i predstavnicima relevantnih institucija te privredne zajednice na okruglom stolu.
Zaključci sa okruglog stola su pretočeni u inicijative za izmjene i dopune više zakonskih rješenja koje su upućene Vladi RS, Savjetu ministara, Parlamentarnoj skupštini, šefovima klubova poslanika u PS BiH, Agenciji za javne nabavke i ostalim nadležnim institucijama u RS i BiH.
Finansiranje političkih partija
Predložena je izmjena Zakona o finansiranju političkih partija zbog toga što smo tokom višemjesečnog istraživanja došli do zaključka da se zabrane finansiranja političkih partija uspješno i efikasno zaobilaze.
„Ovo je posljedica neadekvatne i nepotpune regulacije usljed čega je stvorena pravna praznina, tzv. rupa u zakonu“, navedeno je u obrazloženju predloženih izmjena.
Napomenuto je da privredni subjekti koji imaju direktnu korist od saradnje sa određenim javnim institucijama ili od realizacije nekih projekata od javnog značaja finansiraju političke partije čiji članovi su funkcioneri u institucijama sa kojima sarađuju.
„Smisao ovih dopuna jeste upravo onemogućavanje poslovnim subjektima koji sarađuju sa institucijama i dobijaju na taj način sredstva iz budžeta da budu finansijeri političkih organizacija“, precizirano je u obrazloženju.
Fiktivne prijave u javnim nabavkama
Takođe, predložili smo i izmjenu Zakona o javnim nabavkama BiH u nekoliko segmenata.
Jedan od njih se odnosi na odredbe o sukobu interesa u postupku javne nabavke koje treba proširiti na dva načina, kako bi se stvorila fer tržišna utakmica.
„Prvo, potrebno je proširiti pojam sukoba interesa i u situaciji kada predstavnik ugovornog organa ili njegov blizak srodnik rade u privrednom subjektu koji učestvuje u postupku javne nabavke. Ovo je često uočavano kao način izbjegavanja ove zabrane i fingiranjem neupravljačke funkcije u privrednom društvu je moguće izbjeći ovako usko postavljenu definiciju sukoba interesa“, navedeno je u obrazloženju.
Drugo, isticano je kako podjelom javne nabavke na lotove u praksi dolazi do zaobilaženja ovih odredaba, naročito u situaciji kada se angažuju podizvođači za samo pojedine lotove, a ne za postupak čitave javne nabavke.
„Zbog toga je potrebno pored proširenja definicije sukoba interesa, precizirati da se to odnosi i na svaki pojedinačni lot u proceduri i na svakog izvođača i podizvođača. Na ovaj način bi se znatno suzilo polje „pravne praznine“ i onemogućila zloupotreba ove nedovoljne definisanosti“, precizirano je u obrazloženju.
Takođe, predloženo je i da se bolje reguliše prijavljivanje na javnim nabavkama.
Najčešća zamjerka u vezi sa postupcima javnih nabavki jeste „nekažnjeno“ fiktivno prijavljivanje i odustajanje zarad drugih ponuđača.
„Ova praksa je uveliko rasprostranjena, a prema mišljenju privrednika, najočiglednija je u postupcima e-nabavki. Na ovaj način se putem fingirane (prividne) najpovoljnije ponude destimulišu drugi učesnici da dostave svoju ponudu. Zbog ovoga je potrebno subjekte koji učestvuju u ovoj vrsti namještanja javnih nabavki, na određeni način sankcionisati i odvratiti od ovakvog činjenja. Jedan od vidova jeste i odbacivanje prijave ponuđača koji je u prethodnih šest mjeseci u nekom od postupaka javnih nabavki u BiH, bio najpovoljniji ponuđač koji je iz jednog od propisanih razloga propustio da zaključi ugovor sa ugovornim organom“, precizirano je u obrazloženju.
Sukob interesa treba da važi i za udruženja
Jedan od naših prijedloga je i dopuna Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS.
Veoma često isticana zamjerka na ovaj zakon bila je činjenica da se ove odredbe već skoro po pravilu, izbjegavaju putem udruženja građana, odnosno članstva u njima.
„Naime, sve odredbe o sukobu interesa u ovom propisu tangiraju samo privredne subjekte i tiču se odnosa funkcionera, članova njegove porodice sa privrednim subjektima. Međutim, ukoliko je riječ o udruženju građana, onda se ove odredbe ne primjenjuju i sudovi ne smatraju da se analogijom može ovo pravilo preslikati i na udruženja građana. Zbog toga je bitno na jasan način naznačiti da se nespojivost funkcije u odnosu na privredna društva, odnosi i na udruženja građana“, navedeno je u obrazloženju.
Korupcija se rijetko prijavljuje
Istraživanje koje je CAPITAL sprovodio od septembra prošle godine do juna ove je, između ostalog, pokazalo da se slučajevi korupcije u javnoj upravi rijetko prijavljuju i da su dva ključna razloga za to.
Jedan je taj što se privrednici boje odmazde ako prijave korupciju, a drugi što bi pojedini i sami morali odgovarati pred zakonom, kao saučesnici.
Ključnu ulogu u borbi protiv korupcije ima pravosuđe kao jedan od stubova u borbi protiv korupcije. Kroz seriju tekstova smo željeli pokazati kakvi su njihovi rezultati u borbi protiv ove negativne pojave.
Utvrdili smo da se korupcija rijetko prijavljuje, te još rjeđe i procesuira, zatim da je podignut mali broj optužnica za korupciju u odnosu na ostale predmete te da Presude uglavnom za posljedicu imaju uslovnu kaznu.
Fokusirali smo se i na reforme institucija i ustanova koji su jedan od ključnih faktora u borbi protiv korupcije. Kroz primjere smo pokazali da dugogodišnje trajanje ovih procesa pogoduje razvoju korupcije, zbog čega stagnira privreda u BiH.
Važan segment privrede u BiH su javne nabavke kroz koje se godišnje raspodijeli nekoliko milijardi maraka, a samo u 2022. godini to taj iznos je bio više od četiri milijarde KM. Kroz seriju tekstova smo pokazali da je ova oblast podložna raznim manipulacijama: namještaju se uslovi, “cijepaju nabavke”, dogovaraju ponuđači i u takvim uslovima se raspoređuju ogromni iznosi javnog novca.
Takve okolnosti finansiraju korupciju, što šteti privredi, jer se sa jedne strane neadekvatno troše milioni maraka javnog novca, a s druge se stvaraju monopoli jer se obično prednost daje kompanijama zbog dobrih veza sa političkim vrhom u BIH.
Gore navedene okolnosti imaju pogubne posljedice za privredu u BiH jer obeshrabruju nove investicije, a privlače sumnjivi kapital, omogućava ilegalne tokove novca i za posljedicu ima odlazak radno sposobnog stanovništva.
CAPITAL: V. Popović