Čak 80 odsto građana BiH prihvatilo bi posao u inostranstvu, najtraženiji građevinari i konobari

U prezentaciji koju je priredila Nermana Ajanović sa portala Posao.ba istaknuto je nekoliko ključnih podataka.

Naprimjer, čak 67 odsto IT stručnjaka prihvatilo bi posao van BiH, što predstavlja 10 odsto više od svjetskog prosjeka.

Zanimljivo, tek 50 odsto konobara izrazilo je spremnost da prihvati posao van države, što je 10 odsto manje od svjetskog prosjeka. To znači da, u slučaju BiH, oni koji su najtraženiji najmanje žele da napuste BiH.

Ponuda poslova u inostranstvu

Broj poslova u inostranstvu koji su oglašeni u BiH porastao je tokom 2018. za 38 odsto u odnosu na 2017. i ta grupa oglasa čini 9 odsto, bar kada je u pitanju stranica Posao.ba.

U Srbiji taj procenat je znatno veći i iznosi 80 odsto, dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi 11.

U Bosni i Hercegovini radnike najčešće traže Hrvatska, Njemačka i Slovenija, hrvatske radnike najviše traže Njemačka, Slovenija i BiH, a srbijansku radnu snagu najviše potražuju Crna Gora, Hrvatska i Slovenija.

“Ako bismo upratili gdje je izbor sve ove potražnje, vjerovatno bi ga našli u najrazvijenijim zemljama Evrope. Kada ljudi odlaze iz Slovenije i Hrvatske u druge razvijenije zemlje, onda poslodavci iz tih zemalja posežu za radnom snagom iz susjedstva. Pri tome, ljudi koji odlaze u Hrvatsku nemaju cilj da tu i ostanu. Mladi konobar iz BiH ide u hrvatski hotel s pet zvjezdica kako bi stekao reference i iskustvo, a kasnije s tim odlazi dalje – u Austriju i Njemačku. Taj se proces vrti i na kraju će ga platiti najnerazvijenije zemlje”, kaže Ajanović.

Najtraženije kategorije za rad u inostranstvu, kada su u pitanju radnici iz BiH, su građevinarstvo, ugostiteljstvo i proizvodnja, a situacija je u zemljama regiona dosta slična.

Koliko druge države zapravo žele radnike iz BiH? Ako za primjer uzmemo konobare, na stranici Posao.ba možemo vidjeti da se traži 274 konobara ili 32 odsto od ukupne potražnje za konobarima u BiH.

Ovaj broj je velik. Zašto? Jedan veći hotel u Sarajevu upošljava 20-ak konobara, sarajevska ugostiteljska srednja škola ove je godine upisala je 24 učenika za zanimanje konobara, a u BiH je u prvoj polovini 2018. godine traženo skoro 600 konobara.

Nakon ovih podataka postaje jasno da 274 konobara može opslužiti 10 većih hotela, da je 10 generacija jedne srednje škole ili polovina radne snage koja je potrebna našoj zemlju u prvih šest mjeseci 2018.

Za poziciju građevinskog radnika van BiH prijavljeno je više od 700 osoba iz BiH, što je 58 odsto od ukupnog broja prijava građevinskog radnika na stranici Posao.ba.

Za poziciju konobara prijavilo se 468 osoba, a vozače 532 osobe, za električara 688, a za radnike u proizvodnji prijavilo se 174 osobe.

Kakva je ponuda u BiH?

“Ponuda poslova u BiH raste. Ponuda je u prvoj polovini 2018. godine porasla za 24 odsto u odnosu na 2017. godinu. U 2016. godini najtraženije kategorije zanimanja su prodaja, IT i ugostiteljstvo. U 2017. na prvom mjestu je ostala prodaja, dok su drugo i treće mjesto zauzeli ugostiteljstvo i proizvodnja, a u 2018. je slična situacija kao 2017., osim što se na trećem mjestu pojavilo građevinarstvo”, kaže Ajanović.

Zanimljivo je da je IT sektor potisnut na listi, ne zato što je potražnja manja (štaviše – ona je veća nego ikada), nego zbog rasta ponuda za kategorije kao što su ugostiteljstvo i proizvodnja. Klix.ba