LONDON, Velika Britanija je na granici napuštanja EU – prema najnovijim istraživanjima, samo 35 odsto anketiranih podržava članstvo u EU.
Britanski parlament je ove godine već pokrenuo inicijativu za referendum po tom pitanju, ali je premijer Dejvid Kameron uspio da ga odloži na neodređeno vrijeme.
Da bi Britanija mogla da napusti Uniju smatra i bivši premijer Toni Bler.
Na izlazak iz EU Veliku Britaniju može da prisili opipljiva neravnoteža moći u regionu. Osim toga, državljani britanskog kraljevstva većinom podržavaju izlazak zemlje iz Unije.
Bler, bivši premijer i bivši lider Laburista, smatra da Brisel svake godine igra sve goru ulogu u Evropi i da to protivrječi demokratskim prinicipima i nacionalnim interesima članica EU, uključujući i Veliku Britaniju.
Bler se plaši da zbog pooštravanja fiskalne politike u evrozoni slabije članice evrozone gube suverenitet i strepi da će se takva tendencija proširiti na cijelu EU.
Britance najviše uznemirava to što Brisel pokušava da nametne Londonu svoja pravila u finansijskoj sferi.
Britanske vlasti nastoje da odbrane, prije svega, svoje pozicije vodećeg globalnog finansijskog centra. I pokušaji upada na taj teren za njih su vrlo bolni.
U EU izjava Tonija Blera nije komentarisana, ali da bi Unija mogla da ostane bez nekih članova, kako navode mediji u Londonu i Briselu, to je sve vjerovatnije.
U poslovnom svijetu ponovo su krenula nagađanja o tome da se u Briselu punom parom vrše pripreme za izlazak jedne od problematičnih zemalja – Grčke iz evrozone.
Ipak, sami Grci nemaju namjeru da mijenjaju valutu i da umjesto evra ponovo uvode drahmu.
Međutim, sasvim je moguće da mišljenje Atine niko neće tražiti. Ovih dana bivši šef Evropske centralne banke Otmar Išing dao je na znanje, da neke zemlje mogu biti nasilno praktično istjerane iz zone jedinstvene evropske valute.
Najnovije vijesti su da će Njemačka blokirati isplatu finansijske pomoći Grčkoj, ako Atina ne ispuni obećanja za provođenje mjera štednje.
Mihael Fuks, druga osoba vladajuće stranke Angele Merkel, upozorava da je Njemačka dostigla “granicu svoje izdržljivosti.”
EU, MMF i Evropska centralna banka će do sredine septembra donijeti sud o izvršavanju obaveza Grčke vlade. Tek nakon toga, Atina će moći da dobije iz Brisela sljedeću tranšu od 25 milijardi evra.
