LONDON – Britanska ekonomija je u zastoju. Investicije su u ozbiljnom padu. Svjetske kompanije su primorane da napuste Veliku Britaniju, odvlačeći na hiljade radnih mjesta sa sobom.
Nedavno se navršila druga godišnjica referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU, ali dramatične posljedice naglog prekida veza, koje su stvarane više od četiri decenije, i dalje su u fokusu Britanaca.
Upozorenje Airbusa da će biti primorani da napuste Veliku Britaniju, ako Britanci izađu iz Evropske unije bez prethodno postignutog dogovora o budućim trgovinskim odnosima je samo posljednje u nizu, kada je riječ o velikim kompanijama. Duboka konfuzija vlada među samim Britancima, jer niko tačno ne zna šta će se desiti marta, 2019. godine, kada Brexit stupi na snagu.
Ipak, brojke su najbolji pokazatelji. Ekonomisti iz “Berenberg bank” procjenjuju da je Velika Britanija izgubila oko 35 milijardi funti (46 milijardi evra) između trećeg kvartala 2016. godine i prvog kvartala 2018. godine.
“Tokom posljednje dvije godine mnoga napredna društva i zemlje, su postali veoma oprezne, što je njihovim zemljama donijelo rast. Ipak, s druge strane zbog Brexita rast Velike Britanije je u velikoj mjeri ublažen”, kaže Kalum Pikering, ekonomista iz “Berenberg bank”.
Funta je doživjela ozbiljan pad neposredno nakon Brexita, što je neminovno dovelo do veće inflacije i smanjenja potrošačke moći, na kojoj je i zasnovana britanska ekonomija. Maloprodaja i danas osjeća ozbiljne posljedice Brexita, jer su im mogućnosti dosta ograničene, a Brexit je nanio štetu i drugim sektorima.
BDP je porastao za svega 0,1% u prvom kvartalu jer su građevinski i proizvodni sektori pretrpjeli veliku štetu. Iz Nacionalnog instituta za ekonomiju i društvena istraživanja kažu da će rast u drugom kvartalu biti zanemarljivo veći i možda će iznositi oko 0,2%.
Zapravo, situacija je takva da iz Britanske trgovinske komore poručuju da očekuju najslabiji ekonomski rast još od 2009. godine, kada je svijet bio u dubokoj ekonomskoj krizi.
“Investicije su znatno usporile, a sve to definitivno ima veze sa nesigurnošću i očekivanjima izuzetno slabog ekonomskog rasta i napretka”, kaže Jael Selfin, ekonomista pri “KPMG”.
Nezaposlenost je, s druge strane, na najnižem nivou posljednjih decenija uprkos Brexitu. Ipak, ako malo bolje prostudirate i uzmete inflaciju u obzir, onda se dolazi do zaključka da su plate počele rasti tek nedavno, nakon punih godinu dana stagniranja.
“Zbog već pomenute nesigurnosti, poslodavci su nevoljno dizali plate, jer nisu ni sami znali šta će biti u budućnosti”, kaže Selfin.
Ipak, britanska ekonomija još uvijek otvara nova radna mjesta, ali daleko sporijim tempom. Prema podacima statističkih zavoda, u prvoj godini nakon referenduma postojala je potražnja od 451.000 radnih mjesta, ali u narednih devet mjeseci je to išlo daleko sporije, i zabilježena je potražnja od 112.000 radnih mjesta.
S druge strane, nakon referenduma čak 70.000 radnih mjesta u sektoru maloprodaje je jednostavno ugašeno. Velike probleme je pretrpio i građevinski sektor, gdje je ugašeno 17.000 radnih mjesta.
Posljednji u nizu koji je zaprijetio napuštanjem Velike Britanije je vazduhoplovni gigant Airbus. Naime, oni su zaprijetili da će napustiti Veliku Britaniju ukoliko ta zemlja izađe iz Evropske unije bez prethodno postignutog dogovora o budućim trgovinskim odnosima. Kompanija, koja na 25 lokacija u Velikoj Britaniji zapošljava oko 14.000 ljudi, kaže da će “preispitati svoje dugoročno prisustvo u zemlji“, ako ne bude dogovora. Oni, takođe, ističu da je trenutno predloženi tranzicioni sporazum koji traje do decembra 2020. godine suviše kratak da bi kompanija reorganizovala svoj lanac snadbijevanja.
“U svakom scenariju Brexit ima ozbiljne negativne posljedice za vazduhoplovnu industriju Velike Britanije i Airbus, pa bi se trebale ubrzati mjere hitnih ublažavanja“, kazao je Tom Vilijams, glavni operativni direktor komercijalnih aviona Airbusa. SWOT