BANJALUKA, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS nalazi se pod različitim vrstama pritisaka, tvrdi Boško Čeko, glavni revizor RS. Poseban pritisak dolazi od institucija i javnih preduzeća kojima je revizija izrazila negativno mišljenje.”
Umjesto da istraže razloge koji su doveli do toga, oni idu sa pritiscima ka revizorskoj službi”, kazao je Čeko. Čeko je zadovoljan činjenicom da je u 2008. godini povećana finansijska disciplina u RS.
Kako ste zadovoljni revizijama provedenim u protekloj godini?
ČEKO: U 2008. godini smo proveli 47 revizija, a imamo još dvije koje su pri kraju. Kad pogledamo strukturu, opšti je zaključak da je došlo do poboljšanja finansijske discipline. Ako kažemo da smo u 2007. godini izrazili 11 pozitivnih, a u 2008. godini 14 pozitivnih, to pokazuje da je došlo do poboljšanja finansijske discipline. Recimo, u 2008. godini mi smo izvršili 26 revizija budžetskih korisnika. Za 11 je izraženo pozitivno mišljenje, rezerva je data kod 10 i bilo je pet negativnih, dok u 2008. godini imamo 13 pozitivnih, 10 sa rezervom i samo jedno negativno, a to je Služba predsjednika. Znači, kad uporedite, očito se vidi da je smanjen broj negativnih mišljenja.
Na koji način odlučujete šta će biti predmet revizije?
ČEKO: Služba sama napravi plan, ali dolaze nam i zahtjevi za reviziju. Kada dolaze zahtjevi mi im obično odgovorimo da upute pismo Odboru za reviziju u Narodnoj skupštini RS. Mi imamo problem jer smo pretrpani zahtjevima za reviziju, a onda nam se remeti naš redovni rad. Moram da istaknem da je svaki zahtjev pritisak na reviziju, jer onaj ko pošalje zahtjev za reviziju, on očekuje nešto unaprijed, on već ima neke razloge, a revizija je najbolja kada sama planira reviziju na bazi svojih faktora, a ne da idemo po nečijem zahtjevu. Mi čak imamo i zahtjev preduzeća za reviziju jer su oni vidjeli u zakonu da mi možemo da vršimo reviziju, iako ne moramo, jer to nije naša obaveza.
Da li vi imate dovoljno kapaciteta? Da li vam treba još ljudi?
ČEKO: Vidite, kapaciteti se mogu povećati, ali šta ćemo onda kada se stabilizuje situacija, kada dotjeramo finansijsku disciplinu? Onda imamo problem jer se moramo rješavati viška radnika. Ali da se vratim na državna preduzeća… Nije bez razloga u zakonu rečeno da imamo pravo da vršimo reviziju kada mi ocijenimo, ali ne moramo da je vršimo. A svi ovi subjekti izuzev budžetskih korisnika, oni mogu da angažuju privatne ili komercijalne revizorske institucije. Zakonom o javnim preduzećima je definisano da oni moraju da vrše reviziju svojih finansijskih izvještaja svakih godinu dana. Međutim, mi dobijamo zahtjeve za revizijom njihovih preduzeća, vjerovatno zato što imaju povjerenja u nas.
U čemu je razlika između vaše i neke komercijalne revizije?
ČEKO: Suština je da je naša revizija nezavisna jer se naše usluge ne plaćaju. Ove druge moraju da sklapaju ugovore i da im se plati. Mi smo imali nekoliko situacija da smo mi vršili revizije poslije komercijalne revizije i dali smo suprotno mišljenje jer mi dajemo mišljenje i na sprovođenje zakona, na usklađenost, a to komercijalne revizije ne gledaju. Komercijalne gledaju samo da li su obračunate ili knjižene obaveze, a mi gledamo da li su plaćeni porezi i slično. Mi imamo daleko veća ovlaštenja u odnosu na njih. I onda dolazi do prigovora, Uprava preduzeća kaže kako vi dajete negativno mišljenje, a oni su nam dali pozitivno, kao što se desilo na primjeru JP “Putevi RS”. Mi smo dali negativno mišljenje i mi smo naveli tačno zbog čega smo ga dali. I mi smo dali dvije preporuke. Jedna od preporuka je da se povede računa o efikasnosti izgradnje autoputa na relaciji Klašnice – Mahovljani koja jako dugo traje i da je došlo do određenih odstupanja po Zakonu o javnim nabavkama, jer je u planu predviđeno 43 miliona maraka, a na kraju je izašlo na 129 miliona KM, znači daleko više nego što je predviđeno.
Da li doživljavate kao pritisak kad u nekim slučajevima ne bude prihvaćen vaš izvještaj?
ČEKO: Svakako da je to jedna vrsta pritiska na instituciju, s tim da menadžeri javnih preduzeća moraju da shvate da revizija nije služba koja istražuje ili prijavljuje, nego samo želi da ojača finansijsku disciplinu. A kome je u interesu da bude pojačana finansijska disciplina i da izvještaji budu tačni i istiniti? Pa valjda Upravi preduzeća! I umjesto da istraže razloge koji su doveli do toga, oni idu sa pritiscima ka revizorskoj službi. Pa pogledajte, čak je i resorni ministar u slučaju ‘Puteva RS’ reagovao na način da je rekao da se to mora sprovesti. A vi tamo i dalje imate menadžment koji ništa nije napravio. Prema mojim saznanjima, oni će koristiti državna sredstva da angažuju nekakve specijalne institute, a da li je taj institut uopšte mjerodavan da vrši reviziju našeg rada?
Znači, vi govorite da su oni angažovali revizora da revidira vašu reviziju?
ČEKO: Da, ali pazite, to nema nikakvog značenja, jer je Narodna skupština prihvatila našu reviziju.
Da li ćete podnijeti ostavku ako oni to ne sprovedu?
ČEKO: Ne. Ja sam završio svoj posao. Sad je na Skupštini. Moja je dužnost bila da informišem Vladu i resorno ministarstvo i Odbor za reviziju Narodne skupštine da nije sprovedena odluka Skupštine, a sada je na drugima da dalje rade. Mi ne kažnjavamo, niti mi smjenjujemo.
Ali oni su prihvatili izvještaj?
ČEKO: Ne, gledajte, oni su rekli, njihov odgovor je bio: ‘Primili smo izvještaj sa kojim se ne slažemo’. I to su naveli u primjedbama.
U kojoj mjeri vaši izvještaji mogu poslužiti pravosudnim organima?
ČEKO: Naši izvještaji su javni, oni su na našoj internet stranici i svaki organ može da ga koristi. Mi se ne bavimo istražnim radnjama, ali naši izvještaji mogu poslužiti određenim organima. Kao i u slučaju JP “Putevi”, mi smo naveli da nije ispoštovan Zakon o javnim nabavkama, ali to ne znači odmah da se iza toga krije kriminal. Neka drugi istražuju zašto je dionica od 5,4 km sa početnih 40 izašla na 129 miliona KM. To više nije naš posao.
Šta je aktuelno kada su u pitanju naredni izvještaji koje ćete objaviti?
ČEKO: Revizorski izvještaj za opštinu Teslić će biti objavljen vrlo skoro, najvjerovatnije u ponedjeljak. Kad je u pitanju ta opština, mi smo, dakle, završili taj izvještaj i taj izvještaj će ovih dana biti na našoj internet stranici, pa ga još ne možemo komentarisati. Ono što vam mogu reći da je i ovaj put izvještaj negativan.
Koliko ćete još biti revizor? Hoćete li izdržati do kraja mandata?
ČEKO: Mandat glavnom revizoru ističe krajem 2012. godine. Ja mogu da kažem da sam tu već desetak godina. Uveo sam instituciju i, evo, u novom mandatu ostaje mi još četiri godine. Ovi poslovi su jako stresni i meni kao glavnom revizoru jer reviziju još ne prihvatamo kao instituciju koja pomaže finansijsku disciplinu. Na nas se još gleda sa podozrenjem. Sve to iziskuje veliki lični napor. Mi smo izmijenili zakon, da se uspostavi Odbor za reviziju koji pritišće klijente da se pridržavaju revizorskih preporuka što još ne funkcioniše. Jer, vidite, revizor sastavi svoj izvještaj i onda tu sve staje, a onda Odbor nastupa prema klijentima, Skupštini, itd. Nama se dešava da revizor ide na sjednicu Skupštine više da brani sebe i svoje stavove, nego da klijent brani ono što je urađeno ili nije urađeno. U javnosti se stvara klima kao da smo mi neki bauk. To nije tačno. Mi smo partneri i ni prema kome nemamo ljutnje, čak ni kod onih kojima izrazimo negativno mišljenje.Nezavisne n.