BANJALUKA – Zaštita intelektualne svojine jedan je od najvažnijih resursa društva, a ubrzan razvoj novih tehnologija prijeti tradicionalnim načinima zaštite autorskog i srodnih prava. Zbog toga je usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa međunarodnim i evropskim propisima postalo krucijalno, posebno u zemljama na evropskom putu.
„Razvijen sistem za zaštitu intelektualne svojine direktno utiče na povećanje BDP-a i podstiče razvoj inovativnih rješenja za globalne probleme“, poručeno je sa konferencije „Digitalizacija i intelektualna svojina: kraj ili novi početak?“, koja je juče održana u Banjaluci u organizaciji Instituta za javnu politiku iz Beograda, a u okviru projekta „Balkan Perspectives Today“ i pod generalnim pokroviteljstvom kompanije m:tel.
Iz kompanije m:tel je saopšteno da je konferencija organizovana s ciljem da se pruži ekspertska i politička podrška procesu evrointegracije zemalja Zapadnog Balkana i istovremeno javnosti i nadležnim institucijama ukaže na značaj zaštite intelektualne svojine.
Kroz tri panel diskusije, učesnici konferencije razgovarali su o važnosti zaštite intelektualne svojine, kao i načinima na koje je to moguće učiniti u današnje vrijeme. Tokom višečasovne diskusije, stručnjaci iz regiona su razmijenili iskustva, ali i zaključili kako samo boljim zakonskim rješenjima intelektualna svojina u potpunosti može biti zaštićena.
Na panelu „Medijski monopol na Zapadnom Balkanu: Koja je uloga države“, naglašen je značaj intelektualne svojine u razvoju ekonomije jedne zemlje, ali su istaknute i opasnosti koje sa sobom nosi monopolizacija medijskog tržišta.
Učesnici prvog panela bili su predsjednici Vlada Srbije i Republike Srpske, Ana Brnabić i Radovan Višković, ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja u Vladi Srbije Mladen Šarčević, ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi RS Srđan Rajčević, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Vladi RS Zlatan Klokić i nekadašnji generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju Goran Svilanović.
Drugi panel povezao je intelektualnu svojinu i telekomunikacije 21. vijeka, kroz razgovor o zaštiti autorskog prava u doba interneta, značaju razvoja 5G mreže i prednostima koje ona donosi.
Vladimir Lučić, koordinator za internet i multimediju Telekom grupe, istakao je kako će uloga telekom operatera u narednim godinama biti sve značajnija na polju zaštite intelektualne svojine.
„Svjedoci smo činjenice da je u posljednjih 20 godina jedan cijeli sistem kablovskih operatera nastao na pirateriji, dajući lažne podatke o velikom broju korisnika i prihoda, kršeći time nekoliko zakona. Svojim akcijama, ukrupnjavanjem i sređivanjem tržišta u Republici Srpskoj i Srbiji, Telekom Srbija i m:tel najviše su doprinijeli rješavanju problema iz ove oblasti. S obzirom na to da smo proizvođač, distributer i vlasnik velikog broja digitalnih servisa i sadržaja, samim tim i autorskih prava, a kao lideri u telekom industriji, poštujući zakone, sigurno ćemo odigrati ključnu ulogu u zaštiti intelektualne svojine u budućnosti”, rekao je Lučić tokom panel diskusije.
U istoj panel diskusiji učestvovali su i direktor Strategije i transformacija kompanije Telenor Nemanja Žilović, direktor Sektora opštih poslova kompanije VIP Marko Jović, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije Vladimir Marić i direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH Josip Merdžo.
Završni panel bavio se temom autorskog prava i savremene piraterije, a učesnici diskusije su govorili o tome koliko digitalizacija podstiče pirateriju, kakve izmjene donosi nova evropska direktiva o autorskom pravu, te koja su savremena rješenja u borbi protiv piraterije.
„Iako sama digitalizacija lakše omogućava pirateriju, ona ne smije biti kočnica razvoju i primjeni digitalizacije, već se moraju pronaći rješenja zaštite autorskih prava u savremenom digitalnom dobu“, rekla je Radmila Bojanić, izvršni direktor za marketing i prodaju kompanije m:tel.
Dodala je da je rješenje za ovu problematiku dala Direktiva evropskog parlamenta i Vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, te da telekom operatore vidi kao nosioce primjene direktive u smislu razvoja novih servisa i usluga koji će omogućiti zajedničku borbu za zaštitu autorskih prava.
Osim Bojanićeve, na panelu su govorili i direktor Organizacije proizvođača fonograma Srbije Nikola Vilotić, predstavnik Croatia Record Music Publishing Frane Tomašić, izvršni direktor organizacije „Gramm-A“ Romeo Koci, kao i Ahmed Švrakić iz Udruženja za zaštitu prava proizvođača Fonogram BiH.
Ovo je prvi skup ovakve vrste održan u Banjaluci s ciljem pokretanja razgovora o izazovima i prijetnjama koje donosi doba internet revolucije u oblasti intelektualne svojine, saopšteno je iz kompanije m:tel.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Molim Vas uvazena Gospodo,
intelektualna svojina jeste stari/novi zanat, ali kod nas nije do sada prepoznat iz nase karakterne osobine.
Mtel je kompanija koja je 2016.godine svo znak razlikovanja(koji ovdje zovemo zig) ponudila Svjetskom Salonu Innova/Eureka na ocjenjivanje i predstavljanje svjetskoj javnosti da bi iz nama nepoznatih razloga poslije odustala od te price i sada je suspendovana kao kompanija.Do 2030.godine se nece moci prijaviti za ucesce na Salonu.
Druge sredine, vlast i privreda pa i akademska zajednica uopste ne razumiju pricu oko intelektualne svojine.
Naziv Digitalizacija i intelektualna svojina: kraji ili novi pocetak jeste po meni apsolutno gresan naziv, ne moze digitalizacija biti starija i izdvojena iz intelektualne svojine a rijeci kraj ili novi pocetak oslikava nasu neznalicku stvarnost.
Sve u svemu smatram da je apsolutan promasaj navedenog skupa, a valjda i ljudi iz RSrpske i grada BLuka nesto znaju i trebali su biti konsultovani.Nemojte se gospodo organizatori cuditi sto je posjecenost bila jako losa – to Vam sev govori.