BIHAĆ – Proizvođači maline na području Unsko-sanskog kantona, prvi put poslije više proteklih godina, zadovoljni su aktuelnom otkupnom cijenom, koja se kreće od 3,3 do 3,5 maraka po kilogramu.
Ukoliko ovakva cijena ostane i narednih godina, smatraju ovdašnji malinari, moglo bi doći do stabilizacije i oporavka ove vrste proizvodnje, koja je u međuvremenu doživjela ogroman pad.
Prema riječima Amira Makića, vlasnika firme “Vrganj promet”, koja je najveći otkupljivač maline na ovdašnjem tržištu, do povećanja cijene otkupa došlo je zbog povećane potražnje ove vrste jagodičastog voća na evropskom tržištu.
“Ove godine imamo situaciju da je potražnja prilično velika, zbog čega mogu biti zadovoljni, kako otkupljivači, tako i neposredni proizvođači“, kaže Makić.
S obzirom na to da vremenske prilike ove godine nisu pogodovale, situacija je takva da je urod nešto manji od očekivanog, ali proizvođači ističu kako su plodovi veliki i kvalitetni.
Hazim Memić iz Cazina ističe kako je imao probleme s mrazom te da je, od očekivanih pet, ubrao oko tri tone maline.
“Zadovoljni smo ovogodišnjom otkupnom cijenom, a kada se tome dodaju i poticaji Ministarstva poljoprivrede USK, malinarstvo ponovo počinje da bude isplativ posao. Poređenja radi, prošle godine otkupna cijena po kilogramu iznosila je maksimalno 2,5 maraka“, kaže Memić.
U pomenutom ministarstvu ističu kako bi ovakav razvoj događaja mogao motivisati proizvođače da se ponovo okrenu uzgoju i proizvodnji maline, ali će mnogi od njih ipak pričekati kako bi vidjeli da li je zaista nastupila stabilizacija na globalnom tržištu.
“Prognoze su kako bi narednih godina proizvodnja malina mogla biti stabilizovana. U proteklom periodu ogromne površine bile su zasađene malinama i ta hiperprodukcija je na kraju dovela do velikih problema u otkupu, jer je došlo do drastičnog smanjenja potražnje na evropskom tržištu. Mislim da ćemo imati malo bolju situaciju u narednom periodu“, smatraju u Udruženju proizvođača jagodičastog voća USK. Inače, u proteklih nekoliko godina proizvodnja maline na području Unsko-sanskog kantona, prema procjenama, smanjena je za oko 60 posto, a veliki broj proizvođača potpuno je odustao od nje.
Tome su najviše kumovali niska otkupna cijena i nemogućnost plasmana na tržište, uz druge probleme koji su se pojavili u međuvremenu, kao što su povećanje troškova proizvodnje i nedostatak radne snage. Zbog toga se veliki broj malinara preorijentisao na proizvodnju nekih drugih kultura, kao što su aronija, borovnica ili lješnjak, ili su potpuno digli ruke od poljoprivredne proizvodnje. Nezavisne
