BAZEL, Gube li “najsigurnije banke na svijetu” povjerenje svojih klijenata? Zbog čega sve veći broj ljudi podiže svoj novac i smješta ga u privatne sefove? Odgovor na ova pitanja nije jednostavan.
Ovaj potez bogataša uslijedio je nakon pet godina negativnih kamatnih stopa, piše CNN.
Ovo je posljedica politike koja je trebala spriječiti daljnje jačanje franka, a koja je od privatnih banaka tražila da Švicarskoj nacionalnoj banci plaćaju naknade za smještanje novca u svoje sefove. Dio ovih troškova banke su prebacile na neke od svojih najjačih klijenata.
Ovo se nije svidjelo onima koji su navikli zaraditi od novca koji su dali na štednju, a za čije čuvanje sad moraju plaćati pa su potražili druge opcije za njegovo skladištenje.
Nekolicina klijenata preuzela je svoj novac kako bi ga smjestila u privatne sefove, tvrde službenici nekoliko tamošnjih banaka.
“Banka ispituje opcije s klijentima. Ako nam oni dopuste da napravimo neke druge stvari na kojima ćemo zaraditi novac, onda im ne naplaćujemo štednju, ali banke polako počinju gubiti mogućnost izbora u pokušaju da nađu način da ne naplaćuju čuvanje velikih iznosa novca”, kaže Norman Villamin iz privatne banke UBP.
Tako su neke banke dovedene do završnog čina i morale su početi naplaćivati najvažnijim klijentima. Negativne kamatne stope, koje su se pojavila 2015. u Švicarskoj, otežale su tamošnjim bankama stjecanje profita od pozajmica i hipoteka.
Credit Suisse, švicarska investicijska banka, objavila je prošle godine da će morati biti primijenjena negativna kamatna stopa od 0,75 posto za iznose veće od dva miliona švicarskih franaka.
Ovo znači da bi za klijenta koji želi staviti na štednju tri miliona švicarskih franka banke u jednoj godini morale platiti 7.500 franaka.
Što se događa kada se novac povuče iz banke?
Ako klijenti žele povući svoj novac iz banke, nailaze na kompliciranu logistiku. Oni prvo moraju naći mjesto za njegovo skladištenje i napraviti financijski plan.
Ludwig Karll, glasnogovornik firme Swiss Gold Safe, koja izdaje sefove u Švicarskoj i Lihtenštajnu, kaže da je potražnja za sefovima njegove firme porasla od 2015. godine.
Ako bi klijent došao s, na primjer, 800.000 franaka u gotovini nakon pet do 10 godina, banka bi radila problem i postavljala mnoga pitanja.
Zbog novonastalog trenda, Švicarska nacionalna banka je u septembru prošle godine saopćila da će podići donju granicu za plaćanje negativne kamatne stope pa će iznos koji banke mogu prihvatiti na štednju bez plaćanja naknade biti veći.