– Sud u Bijeljini danas donio šest presuda kojima su odbačene tužbe banke
– Krediti podizani na ime radnika, a služili za spašavanje prezadužene Bobar grupacije
– Stečajni upravnik: Žalićemo se
BIJELJINA – Okružni privredni sud u Bijeljini donio je danas šest presuda kojima su odbačene prve od ukupno 265 tužbi Bobar banke u stečaju za naplatu milionskih fiktivnih kredita od radnika firmi iz sastava Bobar grupacije.
Sud je u svih šest presuda odbio zahtjev Bobar banke da se svi tuženi radnici obavežu da banci isplate utužene novčane iznose sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.
Istovremeno, sud je usvojio i protivtužbene zahtjeve radnika kojim su oni tražili da se utvrdi ništavost ugovora o kreditima koji su zaključeni sa Bobar bankom.
Bobar banka je pokrenula ukupno 265 sudskih postupaka za naplatu fiktivnih odnosno prividnih kredita koje su podizani na ime radnika, a zapravo su služili za spašavanje prezadužene Bobar grupacije.
Stečajni upravnik Bobar banke Goran Lalić izjavio je da će se banka žaliti na ovakvu presudu i da će iskoristiti sva pravna sredstva da zaštiti imovinu povjerilaca. Lalić kaže da je banka oštećena ovakvim presudama, jer, ukoliko bi izgubila sve sporove, u kojima potražuje oko devet miliona maraka, samo sudski troškovi bi iznosili oko 2,5 miliona KM.
Sudija Božana Gužvić je rekla da je ključno pitanje za rješenje svih ovih šest sporova je bilo da li su ugovori o kreditima koje je Bobar banka zaključivala sa radnicima firmi iz Bobar grupacije bili valjani.
Sud: Prividni ugovori o kreditima
„Sud je ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza u njihovoj međusobnoj vezi zaključio da je riječ o prividnim ugovorima o kreditu, tačnije, utvrdio je da je potpisanim ugovorima o kreditima i nalozima blagajni za isplatu samo stvoren privid da je zaključen kreditno – pravni posao“, pojasnila je sudija Gužvić.
Ona je naglasila da su pitanju prvostepene presude na koje nezadovoljna stranka u postupku, Bobar banka u stečaju, može izjaviti žalbu.
Okružni privredni sud u Bijeljini do sada je primio oko 250 tužbi Bobar banke protiv fizičkih lica, a kada su u pitanju tužbe protiv fizičkih lica, kako sada stvari stoje, posebnu kategoriju tuženih u tim predmetima predstavljaju radnici firmi u sastavu Bobar grupacije.
Stečajni upravnik Bobar banke Goran Lalić za CAPITAL kaže da će banka uložiti prigovor na ovakvu presudu Okružnog privrednog suda.
„Bobar banka u stečaju, Odbor povjerilaca i ja, kao stečajni upravnik, moramo zaštititi interese povjerilaca. Iskoristićemo sva pravna sredstva do konačnog pravosnažnog rješenja. Ovdje se ne može govoriti o prividnim ili fiktivnim kreditima, jer postoje materijalni dokazi da su krediti podignuti. To je, međutim, stvar drugih istražnih organa, da to utvrđuju i dokazuju. Ovaj postupak se vodi godinama i lično sam vještačio u pedesetak predmeta. Mi ćemo iskoristiti sva pravna sredstva, od žalbe Višem privrednom sudu do revizije“, ponovio je Lalić.
Risto Kojić, advokat koji je zastupao radnike zaposlene u firmama u okviru Bobar grupacije, kaže da je u svih šest presuda koje je donio Okružni privredni sud u Bijeljini potvrđen stav radnika da se radi o prividnim ugovorima.
Kojić je naveo primjer, koji je lako prepoznatljiv svima onima koji ne poznaju sudsku proceduru i zakonodavstvo iz ove oblasti:
„Ako ja vama, kao banka, odobrim kredit, ne poštujući svoje procedure, te vam mjesečna rata iznosi 400 KM, a vi imate platu od 300 KM, ukoliko taj kredit ne vraćate deset godina, a ja vas, kao banka, ne opominjem da mi taj kredit vratite, te ukoliko je neko drugi u tih desetak godina uplatio četiri do pet rata, a vi za to i ne znate, postavlja se pitanje – da li se na osnovu tih činjenica može izvesti zaključak, radi li se o realnim ili prividnim ugovorima“, rekao je Kojić.
Rukovodstvo banke znalo da krediti neće biti vraćeni
On ističe da je Bobar banka, očigledno, davala klijentima kredite koje nisu mogli vraćati, i da je rukovodstvo banke u tom trenutku znalo da klijenti te kredite neće vraćati. U suprotnom, da je banka očekivala da klijenti vrate te kredite, ne bi im odobrila takve kredite, jer nisu posjedovali kreditnu sposobnost za to.
On kaže da je takvu tezu moguće potvrditi i na sljedećem primjeru. Bobar banka u stečaju je podnijela 34 tužbe koje se odnose na tzv. „kreditne kartice“.
„I kreditne kartice su fiktivno stvorene i nikada nisu fizički izrađene. Nikada nije otišao zahtjev radnika za izdavanje kreditne kartice glavnom procesoru koji se nalazi u Solunu, u Grčkoj, gdje se nalazi sjedište Master karda. Ako se zna da je kreditna kartica živjela samo dva do tri sata“, rekao je Kojić.
Istakao je da se iz takvog postupanja banke može zaključiti da je Bobar banka 2010. godine konstatovala da preduzeća u okviru Bobar grupacije ne otplaćuju uredno kredite koji su na ime radnika odobreni u 2004, 2005. i 2006. godini.
„Da bi se obezbijedila sredstva kojima će se otplaćivati ovi krediti, organizuje se nova aktivnost sa fiktivnim kreditnim karticama koje navodno radnici koriste, ponovo se radnici fiktivno zadužuju, a novac koji se na taj način obezbjeđuje koristi se za zatvaranje kredita iz 2004., 2005. i 2006. godine. Tako banka svojim postupanjem sama dokazuje da su ta zaduženja iz ranijeg perioda bila fiktivna i da te kredite treba da zatvori neka firma iz sastava Bobar grupacije, a ne radnici“, kazao je Kojić.
Kojić kaže da u narednom periodu očekuje da će i ostali predmeti biti riješeni na istovjetan način.
„Ovo je nepravosnažna presuda. Vidjećemo šta će Viši sud u Banjaluci uraditi, ali, ako se koristi elementarna logika, ne može se izvesti nikakav drugi zaključak, osim da se radi o fiktivnim, prividnim kreditima“, kaže Kojić.
CAPITAL: Lj. Lj.
