BEOGRAD, Firmama koje na vrijeme ne izmiruju svoje obaveze istovremeno će biti blokirani svi dinarski i devizni računi, a onemogućiće im se i da otvore novi račun, predviđeno je Prijedlogom izmjena Zakona o platnom prometu koji je Vlada Srbije usvojila.
Tako bi ta nova zakonska rješanja, između ostalog, trebalo da obezbjede i veću finansijsku disciplinu preduzeća koja posluju u Srbiji.
Prema ovom zakonskom prijedlogu koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade, namjera je da se spriječe manipulacije, odnosno da firme otvaraju nove račune, iako su u blokadi, i da tako izbjegavaju plaćanje svojih dugova.
Do sada je prinudna naplata poslije dobijanja osnova za blokadu dužnika prvo blokirala račun kod banke koja je po tom osnovu prva navedena, a ako to nije bilo dovoljno onda su se blokirali i računi kod drugih banaka.
Sada će se prinudna naplata nakon dobijanja osnova za blokadu sprovoditi nalogom svim bankama kod kojih preduzeće ima sredstva, čime će se povećati efikasnost naplate i spriječiti moguće manipulacije.
Izmjenama Zakona o platnom prometu biće ukinuta i obaveza firmi da narednog dana uplate gotovinu na svoj račun jer je za to predviđen rok od sedam dana.
To znači da će biti ukinuta obaveza dnevne uplate pazara, čime se izašlo u susret zahtjevima privrede vezano za uštede u troškovima.
Novim prijedlogom precizno je navedeno i da dužnik svoje obaveze može da izmiruje i pristupanjem dugu, preuzimanjem duga i ustupanjem duga.
Ovo se neće odnositi na one dužnike koji su u blokadi i oni će to moći da rade samo u slučajevima izmirivanja svojih poreskih obaveza ili isplata zarada zaposlenima.
Radi jačanja finansijske discipline uvodi se i Registar mjenica i ovlašćenja.
Prinudna naplata biće moguća samo po onim mjenicama koje su evidentirane u Registru koji će imati status javne knjige u elektronskom obliku i biće objavljen na internet strani Narodne banke Srbije.
Portparol Unije poslodavaca Srbije (UPS) Dragoljub Rajić u izjavi za Tanjug kaže da ove “izmjene neće doprinijeti smanjenju malverzacija u praksi dokle god se u Srbiji ne promjeni Zakon o privrednim društvima”.
“Po važećem zakonu, samo preduzetnici svojom imovinom garantuju kada osnivaju preduzetničku radnju, ali za članove privrednih društava i akcionarskih društava to nije predviđeno. Tako je neko mogao da osnuje X firmi i u svakoj da ima dugove, da tu firmu otjera u stečaj, ugasi je, odgovora samo u visini osnivačkog kapitala a zatim sa novih 500 evra otvori drugu firmu…”, objašnjava Rajić.
On je naveo da nije jasno kako do sada nije uveden princip koji već važi u zapadnim zemljama a to je da se dugovi evidentiraju na osnovu matičnog broja firme.
“Nosilac dugovanja nije račun, već firma koja nosi dugovanja i ima PIN. Ako je PIN isti automatski bi NBS morala da blokira sve račune, tako da je veoma nelogično zbog čega se to i do sada to nije uradilo”, podvukao je Rajić.
Na taj način, dugovi vlasnika se, bez obzira da li on osniva d.o.o. ili preduzetničku radnju vode na njegov matični broj i on se spriječava da osnuje novu firmu ukoliko nije izmirio dugove svoje prethodno otvorene firme.
“Dokle god se Zakon ne promjeni i da osnivači firmi, isto kao i preduzetnici odgovaraju svojom imovinom, materijalno i krivično mi nećemo onemogućiti malverzacije”, ukazao je Rajić i istakao da u zemljama zapadne Evrope vlasnik nekog preduzeća koje je u dugovima ne može čak da kupi ni novu karticu za mobilni telefon.
“Ukoliko firma koja vam prodaje telefon i karticu vidi po matičnom broju da vi imate dugovanja, ona po zakonu može da vam ne proda telefon i da ne sklopi ugovor jer ocjenjuje da će se i njoj dugovati”, rekao je Rajić.
On je dodao da se za takve prekršaje u dobro uređenim sistemima, čak i krivično odgovara, a ako se ne ispoštuju određeni rokovi za vraćanje dugova izdaju se i nalozi za hapšenje tih osoba.
“U tim sistemima država koristi svoje instrumente moći i nezamislive su situacije da neko osniva pet, deset ili petnaest firmi. On napravi najveću štetu onima koji rade pošteno i koji su savjesni i gledaju da se ne prezaduže. Zbog toga, sistem mora da iskoreni takvo ponašanje”, ocjenio je Rajić.
On je podsjetio i da banke u Srbiji već imaju uspostavljene interne procedure po kojima provjeravaju da li preduzeće koje želi da otvori račun kod nje, ima račun kod neke druge banke i da li je taj račun blokiran.
“Međutim, imali ste slučaj firmi kod kojih od pet bude blokirano četiri računa i da jedan ostane na kome ima sredstava, kako bi se izvršila neka transakcija novca ka nekome kome ta firma duguje prije same blokade”, objasnio je Rajić.
Portparol UPS osvrnuo se i na rješenje o produženju roka uplate pazara na nedjelju dana, ističući da je “ona u administrativnom smislu pametna i da će omogućiti firmama i knjigovođama, da se rasterete, pogotovo malim firmama kojima ovo predstavlja svakodnevno opterećenje jer nemaju puno zaposlenih”. Tanjug