BANJALUKA, Prema procjenama sindikata u regionu, oko 85 odsto ugovora o radu koji potpišu mladi radnici jesu ugovori na određeno vrijeme, što uzrokuje i najviše otkaza za mlade.
“U krizi prvo otpuštaju one koji su najkasnije došli, odnosno one koji imaju ugovore `na određeno`, a to su najčešće mladi. Takva pojava prisutna je u svim zemljama regiona, i šire”, rekao je predsjednik Sekcije mladih Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ivan Blažević.
On navodi da je stopa nezaposlenosti mladih radnika gotovo 50 odsto, da milion radnika radi “na crno” u pet zemalja regije, te da je procenat prvih ugovora o radu na “određeno vrijeme” 85 odsto.
Iz toga se može zaključiti da veoma mali broj radnika do 35 godina starosti ima regulisan radno-pravni status uz ugovor na neodređeno vrijeme.
Blažević naglašava da je u zemljama regiona, pa i u Hrvatskoj, veliki problem neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, te da podaci sindikata pokazuju da kod gotovo polovine radnika prvi posao ne odgovara njihovom obrazovanju.
S tim je povezan i problem teškog sticanja prvog radnog iskustva, odnosno prelaska iz škole na posao. Poslodavci ne žele da zapošljavaju mlade bez iskustva, pa se neki odlučuju za volontiranje, što ponekad dovodi do besplatne radne snage.
Blažević navodi da nastavak školovanja ne pomaže mladima da lakše nađu prvi posao, nego povećava nesrazmjer između kvalifikacija i prvog posla koji imaju šanse da dobiju.
U Hrvatskoj je evidentna i zloupotreba studentskih ugovora na koje se ne plaća porez, pa postoje slučajevi da se mladi ne usuđuju da diplomiraju, jer znaju da će biti otpušteni ako više ne budu mogli da rade na osnovu studentskog ugovora.
“Dešavalo se da poslodavci koji dobiju podsticaj za zapošljavanje mladih nakon njegovog isteka od jedne godine otpuste radnika i zaposle drugog, za kojeg onda ispočetka traže isti podsticaj”, rekao je Blažević.
Prema službenim podacima Adriatik instituta za javnu politiku iz aprila ove godine, 51 odsto nezaposlenih Hrvatsku svrstava na treće mjesto u Evropi /nakon Španije i Grčke/ po nezaposlenosti mladih ljudi.
Visok udio rada “na crno” u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj je prisutan gotovo 20 godina. Sa rastom hrvatske privrede do 2008. godine neprijavljeni rad se postupno smanjivao, iako je uvijek bio znatno iznad prosjeka zemalja EU.
Nakon 2008. godine, pa sve do danas teškoće u poslovanju preduzetnika dovele su do ponovnog rasta – kako neprijavljenog rada, tako i neprijavljenog poslovanja.
Zbog svih problema, ali i neefikasnosti i zloupotreba mjera aktivne politike zapošljavanja za mlade, minimalnih zarada, nemogućnosti stručnog usavršavanja na radnom mjestu, otkaza, te isplata dijela plate mimo bankovnih računa, mladi radnici-sindikalci u Hrvatskoj odlučni su da ponovo nadležnim institucijama poruče: “Mijenjajte smjer”. Srna