– Žalbu na prostepenu presudu uložili rudari kriptovaluta i Unicredit banka
– Agencija za bankarstvo RS odbacuje odgovornost za najveći spor u istoriji bankarskog sektora Srpske
BANJALUKA – Nakon što je presuđeno da je banjalučka Unicredit banka dužna da preduzeću „Bitminer Factory” isplati 256 miliona KM odštete, uslijedile su žalbe obje strane. Kako portal CAPITAL saznaje, firma iz Gradiške traži i uvećanje dosuđenog iznosa štete za više desetina miliona maraka.
Naime, preduzeće iz Gradiške željelo je da privuče investitore tako što su emitovali digitalne tokene u zamjenu za novac koji se prikupljao preko računa u Unicredit banci. Međutim, banka nije prihvatala uplate i odlučila je da ih vrati, pravdajući se kako ne može poslovati sa onima koji se bave kriptovalutama. Zbog toga je banka tužena o čemu je prvi pisao CAPITAL.
Banka je izgubila spor na prvostepenom sudu krajem prošle godine.
Uslijedile su žalbe, a u javnosti se postavlja i pitanje odgovornosti Agencije za bankarstvo Republike Srpske jer je od početka bila upoznata sa odlukom Unicredit banke da klijentu zatvori račun.
Iz firme „Bitminer factory“ navode da je presuda u dosuđujućem dijelu pravilna i na zakonu zasnovana.
„Međutim, zbog kompleksnosti prirode spora i složenosti tužbenog zahtjeva sud je napravio određene omaške prilikom dosuđivanja iznosa štete, zbog čega smo u žalbi ukazali sudu na određene propuste i potrebu da se isti koriguju u žalbenom postupku, uvećanjem dosuđenog iznosa štete“, rekli su u toj firmi za CAPITAL.
Optužili su Agenciju za bankarstvo RS da nije preduzela ništa iz svoje nadležnosti, naročito u pogledu vršenja kontrole i nadzora rada i zakonitosti poslovanja banaka, niti je preduzela bilo kakve mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u skladu sa Zakonom o Agenciji za bankarstvo RS.
„Agencija je, dakle, uprkos svim svojim nadležnostima, propustila da djeluje, i uputila nas na nadležni sud. Samim tim je ugrozila stabilnost bankarskog sistema i unapređivanje njegovog sigurnog, kvalitetnog i zakonitog poslovanja, iako je to njen osnovni cilj“, istakli su u „Bitminer factory“.
Dodaju da je Agencija bila upućena u postupanje Unicredit banke i raskid poslovnog odnosa, kao i razloge i motive kojima se banka vodila, s obzirom na to da su se iz gradiške firme obraćali Agenciji pisanim putem, odnosno prigovorom.
„Agenciji smo se obraćali i usmeno, na sastanku održanom u njenim službenim prostorijama i tom prilikom smo zamolili predstavnike Agencije da preduzmu sve neophodne mjere i radnje, kako bi se zaštitili kao korisnik usluga, i izbjegli eventualni sudski spor koji bi mogao ugroziti čitav bankarski sistem RS imajući u vidu samu visinu štete. Nažalost, iako su na sastanku obećali da će preduzeti neophodne radnje kako bi se postupak riješio vansudskim putem, njihova reakcija je izostala u potpunosti“, dodaju u „Bitminer factory“.
Navode i da, nakon donošenja prvostepene presude, Agencija, uprkos svojim zakonskim ovlašćenjima, nije preduzela ništa, te postavljaju pitanje da li se takvim postupanjem štiti banka, propust uprave banke, klijent ili finansijski sektor?
„Mišljenja smo da su određene mjere trebale biti preduzete odmah, imajući u vidu da je nadzor nad poslovanjem banaka u skladu sa Zakonom o bankama i Zakonom o Agenciji za bankarstvo RS, isključivo u domenu Agencije“, zaključuju u „Bitminer factory“.
ABRS pere ruke i prebacuje odgovornost
U Agenciji za bankarstvo RS odgovaraju za CAPITAL da ne mogu komentarisati sudske presude, kako prvostepene, kao što je predmetna presuda, tako ni drugostepene, pravosnažne presude.
„Kada je riječ o sporu koji je predmet navedene prvostepene presude, Agencija je o spornoj situaciji upoznata nakon što je ona nastala, skoro dva mjeseca nakon što je banka otkazala ugovor o vođenju računa društvu „Bitminer Factory“ Gradiška. Priroda navedenog spora je bila takva da se mogao rješavati samo pred nadležnim sudom na kojeg je „Bitminer Factory“ i upućen“, naveli su u Agenciji.
Dodaju da će Agencija pratiti dalji razvoj situacije u vezi sa pomenutom presudom i u zavisnosti od iste eventualno preduzimati mjere iz svoje nadležnosti.
„Naglašavamo, da su banke u obavezi da za sve sudske sporove koji se vode protiv njih, izvrše analizu uspješnosti okončanja istih po banku, te da u skladu sa rezultatima pomenute analize, izvrše adekvatna rezervisanja za pokriće očekivanih kreditnih gubitaka“, poručili su iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nek ovi rudari pokazu Rjesenje uz suda i iz Statistike da se vidi sta im je sifra djelatnosti. Posto ta sifra ne postoji odnosno nije Zakonom regulisan rad sa kripto valutama oni samo gube vrijeme i jos ih banka treba kontraguzbom zatvoriti.
Meni je fascinantno kako sud uzima zdravo za gotovo sve što su “kopači” zamislili: Mi ćemo emitovati digitalne tokene, zamijenićemo ih za novac, taj novac ćemo uložiti u hidroelektrane, proizvedenom strujom ćemo rudariti, a višak prodati na tržištu. Digitalni tokeni su “zapisani” u blockchain i to je Sveto pismo. Šteta svaki dan sve veća, 256 mil KM je malo….
A šta kažu “rudari”, koju hidricentralu će kupiti? Ili će napraviti novu? Jesu li dobili koncensiju? Koliko treba vremena i novca da se izgradi hidrocentrala i u pusti u rad? Dan-dva ili minimum par godina?
“Gotovu”, operativnu hidrocentralu ne možete kupiti u RS/BiH. Dakle, morate je napraviti. A procedure i rokovi za dobijanje svih dozvola i izgradnju makar i mini hidrocentrale traju užasno dugo. Je li sud i to uračunao kao štetu?
Ja zamislim neki biznis, koji je na vrlo “dugom štapu” i upitno da li ga je moguće sprovesti u djelo na način i u rokovima kako sam zamislio, “upišem” ga u blockchain, pa neka neko “stisne” da me u tome spriječi, uključujući i poresku upravu, ministarstvo građevine, ministarstvo energetike, regulatornu agenciju za energetiku, banku ili bilo koga drugog. Odmah na sud i eto naplate štete u iznosu koji sam zamislio da ću ostvariti…
Što se tiče same Agencije za bankarstvo, ona je poznata po tome da se ne miješa u svoj posao, kao i većina drugih agencija koje imaju samo jednu svrhu.
Unikredit banka izgubila spor u vrijednosti od 256 miliona KM a prema danas objavljenom izvještaju nezavisnog revizora rezervisanje za sudske sporove je 1,5 miliona KM???
Vidjeli revizori papire pa ostali u šoku, zar na onako jeftinu prevaru dosuditi ovako ozbiljnu “štetu”