SARAJEVO, Inostrani ulagači su u 2011. u BiH uložili 313 miliona evra. Hrvatska je, međutim, u istom razdoblju, privukla više od milijardu evra inostranog kapitala.
U Srbiji je u samo osam mjeseci investirano 1,2 milijarde evra.
Za razliku od ranijeg razdoblja, kada je u BiH uglavnom stizao kapital sa Zapada, iz Slovenije, Austrije, Njemačke, u prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u Bosnu i Hercegovinu najviše je investirano iz Rusije – 70 miliona evra.
Sljedi Srbija sa 52 miliona evra. Austrija je s 33,5 miliona evra na trećem mjestu, a sljede Slovenija, Holandija, Njemačka i Turska.
Rusi su, uglavnom, ulagali u Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modriči, a iz Srbije se investiralo u Telekom Srpske, koji je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije, te u fabriku polietilenskih cijevi u Vlasenici. Nijemci su investirali u fabriku oružja u Goraždu, a među najvećim investicijama u prošloj godini je i otvaranje televizije Al Jazeera Balkans.
Strane investicije u BiH, mogle su, međutim, da budu znatno veće, ali to se nije desilo zbog političke nestabilnosti u zemlji, smatra ekonomski analitičar prof. dr Vjekoslav Domljan. Političku nestabilnosti u BiH prof. Domljan ilustruje činjenicom da su u posljednje tri godine institucije u BiH na privremenom finansiranju.
“Hrvatska se uključila u proces investicijskog certifikovanja regija. Radi se o konceptu razvijenom u SAD koji se implementira u Hrvatskoj. Suština tog koncepta je da se inostranim ulagačima sve informacije, koje su im potrebne, osiguraju u najkraćem roku, na jednom mjestu. S druge strane Srbija ima najniže poreze, a daje i konkretne podsticaje stranim investitorima”, kaže Domljan.
Portparolka Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH Jasmina Halilović kaže kako je Agencija u stalnom kontaktu s inostranim ulagačima kako bi čula njihove primjedbe.
Ona pojašnjava kako Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH nema mandat da donosi ili menja zakone i propise. To je u nadležnosti vlasti, a one bi, slažu se sagovornici, morale da poboljšaju politički, ekonomski i pravni ambijent u zemlji, ukoliko žele da privuku strani kapital.
Prema studiji Svjetske banke od ukupno 22 grada u Jugostočnoj Evropi koja su uključena u istraživanje, najlošiji uslovi za investitore su u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Elementi koji ukupni investicioni proizvod BiH čine najlošijim u regionu su visoka fiskalna i parafiskalna opterećenja, spor povraćaj PDV-a, spor proces izdavanja građevinskih dozvola, presporo pravosuđe… Na primjer, sud u Mostaru sporove rješava za četiri godine kao i sudovi u Kabulu, a u Zrenjaninu, u Srbiji, u roku od 10 mjeseci, kao u Sjedinjenim Državama. Istovremeno ambijent za strane investicije u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na BiH je puno bolji. Dojče vele