BANJALUKA – U Bosni i Hercegovini su u 2025. godini izdate ukupno 6.702 radne dozvole stranim državljanima, a najviše dozvola je izdato radnicima iz Indije, Nepala i Turske, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Poslodavci ističu da im je trenutno potrebna strana radna snaga kako bi održali konkurentnost, ali isto tako smatraju da uvoz radnika nije trajno rješenje.
U Agenciji za rad i zapošljavanje za CAPITAL su istakli da su na nivou BiH ukupno izdate 4.584 nove radne dozvole, produženo je njih 2.118, a poništeno 800 dozvola.
Najviše stranih radnika angažovano u građevinarstvu
„Na nivou BiH najviše radnih dozvola je izdato u građevinarstvu i to 1.672 dozvole, u prerađivačkoj industriji 1.170, za ostale uslužne djelatnosti 697, a za trgovinu 675 dozvola“, kažu u Agenciji, te dodaju da je za hotelijerstvo i ugostiteljstvo izdato 588 dozvola, a za umjetnost, zabavu i rekreaciju 585.
Naglasili su da je najviše dozvola, kada su u pitanju strani državljani, izdato državljanima Indije i to čak 933 dozvole, dok je na drugom mjestu Nepal sa 831 dozvolom.
Državljanima Turske su izdate 784 dozvole, državljanima Srbije 663, Bangladeša 639 i Kine 461 dozvola.
Kvota za Srpsku skoro u potpunosti ispunjena
Navode da je za Republiku Srpsku izdato 2.789 radnih dozvola od kojih 1.941 za novo zapošljavanje i 848 produženih dozvola.
„Popunjenost kvote i za novo zapošljavanje i za produžene dozvole iznosi 99 odsto“, kažu u Agenciji.
Kada je u pitanju Federacija BiH izdato je 3.588 radnih dozvola od kojih 2.437 za novo zapošljavanje i 1.151 produžena dozvola.
„Popunjenost kvote u Federaciji BiH iznosi 52 odsto, od čega je popunjenost kvote za novo zapošljavanje 74 odsto, a 27 odsto za produžene radne dozvole“, pojasnili su u Agenciji.
Najmanju potražnju za stranim radnicima ima Brčko distrikt BiH gdje je izdato 325 radnih dozvola od kojih 206 za novo zapošljavanje i 119 produženih dozvola.
Popunjenost kvote u Brčko distriktu iznosi 20 odsto.
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže da poslodavci u RS imaju potrebu za stranom radnom snagom.
„Poslodavci imaju potrebu za stranom radnom snagom i ti radnici ispune njihova očekivanja i odrade to za šta su plaćeni“, kazao je Trivić.
Dodaje da su strani radnici plaćeni u istom iznosu kao i domaći za određen posao.
Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić kaže da strani radnici uglavnom rade prekovremeno i rade više, te na taj način dobiju te dodatne sate.
„Ne mislimo da je to neko konačno rješenje problema nedostatka radne snage u BiH jer vi faktički u isto vrijeme imate prijavljene na birou kao nezaposlene i nedostatak radne snage zato što nisu adekvatna zanimanja ili nisu ljudi koji su raspoloženi za te vrste poslova ili čak oni koji se samo drže na biroima za zapošljavanje, a rade u sivoj zoni“, istakao je Jašarspahić.
Smatra da je konačno rješenje praviti sistem da bude prihvatljivo i poželjno razvijati neke svoje vještine u zanatima, srednje stručne spreme i postati tražena roba na tržištu.
„Svako znanje i svaka usluga se trebaju posmatrati kao roba jer svaki zanat koji imate u rukama je roba i ona treba da bude poželjna na tržištu. Onog momenta kada mladi u BiH shvate da mogu kroz takva zvanja vrlo dobro da organizuju svoj život, da mogu da imaju kvalitetan život sa vikendima, godišnjim odmorima, uštedama, investicijama, onda će biti riješen problem“, navodi Jašarspahić.
Naglašava da je suština da se poslovni ambijent u BiH napravi takav da što više ljudi ovdje ostane.
Napomenuo je da poslodavci najviše radne snage uvoze za potrebe građevinarstva, hotelijerstva, kao i uslužnih djelatnosti.
„Te kvote koje su odobrene se nekad povećavaju, ali se generalno prati njihova ispunjenost u skladu sa potrebama tržišta“, zaključio je Jašarspahić.