BiH potpuno nepripremljena za ulazak Hrvatske u EU

SARAJEVO, Ulazak Hrvatske u EU značajno će se, uglavnom negativno, odraziti na buduću spoljnotrgovinsku razmjenu BiH sa ovom susjednom državom, ali ekonomski stručnjaci još uvijek ne mogu da procijene u kojoj mjeri će zaista biti ugrožena ekonomska saradnja dvije zemlje.

“Ukoliko se ništa ne promijeni u odnosu na sadašnje stanje, BiH neće moći da izvozi praktično nikakve animalne proizvode osim ribe, kao ni mnoge biljne proizvode poput krompira i mnogih drugih”, rekao je Srni projekt-menadžer u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran.

On je objasnio da je razlog trenutna neusklađenost sa zahtjevima i standardima EU, odnosno nepriznavanje usklađenosti tamo gdje realno postoji. “Primjera radi, BiH ima proizvode vrhunskog kvaliteta koji zadovoljavaju najviše standarde, ali bez priznavanje takvog statusa BiH i sistemu, sam kvalitet proizvoda i proizvođača nisu dovoljni”, pojasni je Gavran.

”Vrijednost izvoza iz BiH u Hrvatsku u prošloj godini iznosila je oko 1.092.310.000 KM, a u periodu januar – avgust ove godine oko 840.635.000 KM ili 19,06 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Značajan dio ovoga izvoza biće ugrožen, ali nije moguće unaprijed reći koliko, jer to zavisi o napretku BiH u izgradnji sistema infrastrukture kvaliteta i njegovoj priznatosti od strane EU”, rekao je Gavran.

Prema njegovim riječima, da Hrvatska postaje članica EU sutra procjena bi bila vrlo jednostavna, jer se veliki dio od navedenog iznosa vrijednosti izvoza prehrambenih proizvoda ne bi više mogao izvesti i to bi bio direktni gubitak u izvozu.

”Međutim, ukoliko u međuvremenu ostvarimo dovoljan napredak i odgovarajućim domaćim proizvodima omogućimo izvoz u EU, moguće je da ne bude bilo kakvih gubitaka po ovom osnovu. S druge strane, izvjesno je smanjenje uvoza iz Hrvatske, jer će njenim istupanjem iz CEFTA mnogi hrvatski proizvodi postati opterećeni carinama i nekonkurentni na tržištu BiH, pa bi to moglo čak i smanjiti deficit”, naveo je Gavran.

Prema njegovim riječima, vrijednost izvoza u Hrvatsku čini više od 15 odsto vrijednosti ukupnog izvoza BiH.

Vodeći izvozni domaći proizvodi na ovom tržištu su: aluminijum, električna energija, naftni derivati, šipke od željeza ili čelika, brojni drugi metalski i drvni (od drvne građe do namještaja) proizvodi, proizvodi od kamena, betona i keramike, mlijeko i mliječni proizvodi…

”Izvoz prehrambenih proizvoda čini tek mali dio ukupnog izvoza, a najveće učešće u njemu imaju mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, jestivo ulje, riba, mesne prerađevine, voda, voće i povrće”, precizirao je Gavran.

Međutim, Gavran naglašava da sve posljedice ulaska Hrvatske u EU neće biti negativne po BiH.

”U nekim segmentima položaj BiH će se poboljšati i možemo ostvariti mnogo toga pozitivnog ukoliko na pravi način iskoristimo pogodnosti i prilike. BiH bi mogla da očekuje nova ulaganja iz Hrvatske, pokretanje proizvodnje pojedinih proizvoda koje sada uvozi, zatim povećanje carinskog opterećenja, a i manju konkurentnost mnogih proizvoda koje sada uvozi zbog njihovog poskupljenja u odnosu na domaće proizvode”, objašnjava projekt-menadžer STK BiH.

Gavran tvrdi da se negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU mogu izbjeći, prije svega, značajnim unapređenjem sistema infrastrukture kvaliteta i dostizanjem standarda i zahtjeva EU, čime BiH neće samo zadržati tržište Hrvatske, već i omogućiti domaćim proizvođačima pristup cijelom tržištu EU.

Prema Gavranu, da BiH mogla da nesmetano izvozi na tržište EU, mora ispuniti brojne kriterijume, odnosno izvršiti usklađivanje sa sistemom EU.

Drugi veoma važan preduslov, nastavlja on, jeste obezbjeđenje što većeg broja graničnih prelaza za izvoz svih vrsta robe, uključujući i artikle animalnog i biljnog porijekla, što je trenutno ugroženo neprihvatljivim uslovljavanjima Hrvatske da se broj izvoznih tačaka za ove proizvode svede na samo dvije.

“Na to nadležne institucije BiH nisu pravovremeno reagovale i neopravdano su ih prihvatile kao polaznu osnovu za dalje pregovore”, rekao je Gavran.

Govoreći o sudbini domaćih proizvoda koje više neće moći biti plasirane na tršište u Hrvatskoj, Gavran je rekao da najveći prostor za plasman takve robe, u stvari, postoji u samoj BiH, jer je domaće tržište neopravdano preplavljeno prekomjernim uvozom prehrambenih proizvoda, zbog čega je neophodna redukcija i zamjena ovog uvoza, nevezano za budući evropski status Hrvatske.

Analizirajući efekete uvoza iz Hrvatske u BiH, Gavran je naveo da je prošloj godini vrijednost uvoza iznosila oko 2.507.828.000 KM, a u periodu januar – avgust ove godine oko 1.758.013.000 KM ili 11,32 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, što čini oko 18 odsto ukupne vrijednosti bosanskohercegovačkog uvoza.

Najveću vrijednost uvoza imaju naftni derivati i električna energija, što je prema riječima Gavrana apsolutno neopravdano, jer BiH ima domaću proizvodnju električne energije iznad nivoa vlastitih potreba i kapacitete domaće proizvodnje naftnih derivata trenutno na nivou, a uskoro i znatno iznad nivoa domaćih potreba.

Veliki udio u uvozu čine i duvanski proizvodi i pivo. Prema sektorima privrede, vodeći udio ima uvoz prehrambenih proizvoda.

On nije mogao da odgovori koja su to domaća preduzeća najveći izvoznici u Hrvatsku, navodeći da STK BiH ne raspolaže podacima o izvozu i uvozu po preduzećima, jer ih Uprava za indirektno oporezivanje BiH već godinama ne dostavlja.

Podsjećajući da su vodeći domaći izvozni proizvodi u Hrvatsku aluminijum, električna energija, naftni derivati, željezne i čelične šipke, te drvo, mlijeko i mliječni proizvodi, Gavran je podvukao da je najveći iskorak u prethodnom periodu napravila naftna industrija, odnosno Rafinerija nafte Brod, koja uspješno izvozi sve više na hrvatsko tržište i već je došla među vodeća tri izvoznika.