BiH početkom iduće godine aplicira za članstvo u SEPA

• Provizije za prekogranične transakcije u zemljama Zapadnog Balkana šest puta veće, nego u SEPA području
• Više od 80 odsto uvozno – izvoznih aktivnosti BiH ima sa zemljama SEPA područja

BANJALUKA – Bosna i Hercegovina mogla bi početkom iduće godine da podnese aplikaciju za članstvo u Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), potvrdili su za CAPITAL u Centralnoj banci BiH.

Ulazak u SEPA geografsko područje odnosno Jedinstveno područje plaćanja u evrima, u kojem se trenutno nalazi 41 država u i izvan EU, predstavlja prvi stub Plana rasta EU za zemlje Zapadnog Balkana, odnosno integracija u SEPA geografsko područje predstavlja ispunjenje jednog od uslova u okviru evropskih integracija BiH.

Pored procesa evropskih integracija i ispunjavanja kriterija, pristupanje SEPA imaće veliku korist za građane i privredu, odnosno cjelokupnu ekonomiju BiH.

BiH ispnuila 16 od 18 tehničkih i regulatornih kriterija

Konkretne benefite nakon pristuanja SEPA području građani i privreda BiH osjetiće kroz znatno manje naknade za slanje i primanje novca iz zemalja članica SEPA, ali i brže i sigurnije transakcije.

„Kroz ovaj proces će se stvoriti uslovi u kojem će naknade za prekogranične transakcije biti jednako tarifirane kao unutar zemlje. Istraživanja Svjetske banke su pokazala da trenutno pravna i fizička lica u zemljama Zapadnog Balkana plaćaju šest puta veće provizije za prekogranične transakcije, nego građani i firme u SEPA području“, kazali su za CAPITAL u Centralnoj banci BiH koja je koordinator ovih aktivnosti.

Ističu da zakoni u BiH trenutno nisu u potpunosti usklađeni sa evropskom regulativom potrebnom za pristupanje SEPA (Single Euro Payment Area) području.

„Kada je riječ o SEPA integraciji, trenutno je ispunjeno 16 od 18 tehničkih i regulatornih kriterija, dok je za podnošenje aplikacije potrebno dodatno usklađivanje domaćeg zakonodavstva s relevantnim EU regulativama“, kažu u Centralnoj banci BiH.

CBBiH, kao koordinator aktivnosti, radi na izradi aplikacije članstva, a koja se podnosi Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću.

„Većina preostalih zahtjeva će biti ispunjena kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama Direktive EU, kada se stiču preduslovi za apliciranje, te bi podnošenje aplikacije za članstvo naše zemlje u SEPA područje bilo moguće najkasnije početkom iduće godine“, istakli su u Centralnoj banci.

Veći dio dijaspore BiH koja šalje ogromne doznake živi u SEPA zemljama

Iako većina potrebnih reformi još nije formalno izvršena, kroz institucionalnu saradnju se, ističu, aktivno pripremaju osnovi za neophodne izmjene regulative iz oblasti platnog prometa.

„Značaj za ekonomiju BiH od ulaska u SEPA geografsko područje je izuzetan, s obzirom na to da sa zemljama SEPA područja BiH ima i preko 80 odsto uvozno – izvoznih aktivnosti, te da većina bh. dijaspore koja doznakama generiše oko 10 odsto BDP-a BiH živi u SEPA zemljama“, kažu u Centralnoj banci.

Naglašavaju da ulazak u SEPA nosi ogromne ekonomske koristi, te potencijal za daljnji rast BDP-a BiH.

„Takođe, ulaskom u SEPA se postiže dodatni korak ka članstvu u EU kroz transpoziciju EU regulative, bolja  investiciona klima, preduslov za rast tržišta kapitala, povećanje formalnih novčanih tokova, smanjenje sive ekonomije, te mnoštvo drugih koristi kojima se direktno poboljšava standard građana i privrednih subjekata u BiH“, istakli su u Centralnoj banci.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za CAPITAL da je i nakon ulaska u SEPA, sasvim realna mogućnost da naše banke nastave naplaćivati visoke provizije za svoje usluge koje ni sada ne mogu biti opravdane stvarnim troškovima.

„Ipak, ako pokušamo biti optimisti i vjerovati da bi ulazak u SEPA i znatno smanjenje stvarnih troškova transakcija i prenosa novca između EU i BiH ipak uticao i na smanjenje cijena odnosno visine provizija za domaće korisnike ovih usluga, onda možemo govoriti o značajnim iznosima“, kaže Gavran.

Ističe da se trenutno za transakcije odnosno prenos novca između računa u EU i BiH plaćaju višestruko, a po nekim procjenama i šestostruko, veće naknade.

„To poskupljuje ili umanjuje iznos za korisnike, kako fizička lica (npr. doznake naše dijaspore ili plaćanja robe i usluge za naručioce iz BiH), tako i za privredu (plaćanja i naplata u oba smjera). Smanjenje ovih troškova bilo bi ogromna ušteda pod uslovom da se osigura da banke u BiH zaista umanje svoje naknade srazmjerno padu troškova“, naglasio je Gavran.

Ono čega definitivno nema, kaže on, je interes i volja vlasti da ispunimo uslove jer bi inače to već učinili.

„Ali ostaje nada kao i s tzv. Reformskom agendom da se u posljednjem momentu ipak sve prihvati“, istakao je Gavran.

Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica kaže da će ulazak BiH u SEPA građanima i privredi donijeti niz pogodnosti, a one se prije svega odnose na brže i jeftinije novčane transakcije.

On je istakao da je Centralna banka ubrzala aktivnosti na ispunjavanju uslova za pridruživanje SEPA području, ali da je teško reći kada bi se zahtjev mogao uputiti s obzirom na to da dosta toga zavisi i od entitetskih ministarstava finansija.

„Naravno, ni samo naše ispunjavanje uslova ne znači da ćemo automatski biti prihvaćeni u SEPA. U svakom slučaju, kada to toga dođe nema sumnje da će to znatno ubrzati i pojeftiniti transakcije, a kolike će te naknade biti ne zavisi samo od banaka u BiH nego i od korespodentnih banaka u BiH“, istakao je Ražanica.

Tvrdi da nisu opravdane kritike na račun banka koje se odnose na visinu naknada ističući da BiH ima najniže, ako ne i najniže kamatne stope u Evropi.