BiH nema plan integrisanja u EU

BANJALUKA, BiH je jedina zemlja koja želi u EU, a koja nema plan integrisanja, odnosno dokument koji bi definisao korake i prioritete u procesu evropskih integracija.
Zbog nepostojanja tog plana problemi koji nastaju rješavaju se od slučaja do slučaja iako bi se mogli preduprijediti, ranije definisati i nakon toga sistemski rješavati.
Program (u zemljama regiona Nacionalni plan integrisanja NPI) integrisanja je dokument koji usvajaju vlade zemalja (u slučaju BiH, Savjet ministara), kao izraz spremnosti zemlje da ispuni obaveze i odgovori na izazove integracije u EU.
Radi se o sveobuhvatnom dokumentu kojim se određuju i detaljno razrađuju ciljevi i zadaci u približavanju EU, reforme i mjere za njihovo sprovođenje, a može sadržavati i projekciju budžeta za sprovođenje tog programa.
Uobičajeno je, kao što je slučaj u Srbiji i Crnoj Gori, da taj program objedini postojeće dokumente, odnosno akcione planove za ispunjavanje prioriteta evropskog partnerstva, sprovođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i te planove za usklađivanje domaćeg zakonodavsta sa zakonodavstvom EU.
Kada je u pitanju usvajanje programa integrisanja BiH, očekivano, javljaju se barem zasad “nepremostivi” problemi, jer taj program ne može biti usvojen bez prethodno definisanog mehanizma koordinacije koji trenutno nije ni na vidiku.
“Uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije je preduslov za izradu programa integrisanja. Program integrisanja ne može izraditi nijedna institucija sama, jer bi ovakav planski dokument trebalo da prihvate sve institucije uključene u proces kao svoj dokument i rade na njegovoj primjeni”, rekla je Marina Kavaz-Siručić, portparol Direkcije za evropske integracije BiH (DEI).
Ona ističe da je DEI izradila metodološke dokumente neophodne za program integrisanja koji podrazumijevaju smjernice za pisanje njegovog tekstualnog dijela, formate tabelarnih pregleda itd.
“Pripremljeni su i dokumenti za informatičku podršku programu, format izvještaja o njegovoj realizaciji, a urađena je i početna podjela acquisa. DEI je ovim obavila stručne i logističke pripreme za izradu ovakvog planskog dokumenta i iscrpila mogućnost daljeg samostalnog djelovanja”, naglasila je Kavaz-Siručićeva.
Koliki posao čeka BiH na putu ka EU najbolje oslikava procjena da će oko 120.000 stranica pravnih akata morati biti sprovedeno i implementirano u zakonodavstvo BiH, ali i pravilno sprovedeno u cijeloj zemlji kako bi se obezbijedila pravna sigurnost.
Što se tiče pravne stečevine EU, značaj programa integrisanja je u tome što bi njegovom izradom sve nadležne institucije u BiH zadužile određene dijelove i praktično bi bilo isplanirano koja institucija, ili više njih u međusobnoj saradnji, treba da preduzme odgovarajući dio pravne stečevine.
“To je izuzetno važno imajući u vidu da su za određene dijelove acquisa u BiH nadležne institucije od državnog do kantonalnog nivoa”, rekli su u DEI.
U suštini, program integrisanja je plan kako da se dostignu svi kriterijumi neophodni da bi država postala članica EU, od političkih i ekonomskih do najdetaljnijih standarda koji postoje u EU u oblasti trgovine, poljoprivrede, zaštite životne sredine, infrastrukture itd.
U procesu pristupanja EU praksu usvajanja državnog programa integrisanja primijenile su Hrvatska (Nacionalni program RH za pridruživanje EU, 2003), Crna Gora (Nacionalni program integrisanja Crne Gore u EU, 2008) i Srbija (Nacionalni program integrisanja Srbije u EU, 2008).
Za pet godina Srbija je sa 88 odsto ispunila Nacionalni plan integrisanja, a oni zakoni koji nisu usvojeni u posljednjem kvartalu prošle godine biće usvojeni u 2013. godini.
Suzana Grubješić, potpredsjednik Vlade Srbije za evropske integracije, nedavno je rekla da Srbija može biti zadovoljna ispunjenjem plana te da je za ovu godinu planirano usvajanje 337 propisa od čega je 65 zakona.
U Crnoj Gori Nacionalni plan integrisanja napisan je na preko 550 strana i gotovo da je ispunjen, dok je Hrvatska svoj u potpunosti ispunila i 1. jula postaće 28 član Evropske unije.
O izradi programa integrisanja u BiH se priča već sedam godina, međutim, do danas taj dokument još ne postoji što znači da je BiH jako daleko od integrisanja u EU.
Još jedan od problema jeste i taj što je BiH sve radila ad hok pa danas imamo institucije i agencije koje ne rade ništa jer su im nadležnosti preuzela ili ministarstva ili druge agencije.
Osnivanje agencija, uprava i upravnih organizacija za potrebe evropskog puta upravo je ono što se trebalo naći u programu integrisanja kojeg još nemamo, a sa druge strane imamo agencije koje praktično ne prate stanje na terenu.
Prema praksi iz zemalja regiona, program integrisanja je dokument koji se donosi uz učešće velikog broja eksperata i državnih službenika iz tih oblasti, ali preduslov za sve pogotovo u BiH mora da bude politička saglasnost.
U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori na izradi njihovih nacionalnih programa integrisanja radilo je stotine eksperata, koji i dan-danas prate ispunjenje tog plana, povremeno ga dorađuju, unapređuju i dopunjavaju.
Jedan od primjera zbog kojeg ispašta BiH zbog nepostojanja programa integrisanja jeste i taj što nakon ulaska Hrvatske u EU izvoz poljoprivrednih proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH neće biti moguć, jer u suprotnom, da je taj program postojao prije nekoliko godina, sasvim sigurno ne bismo došli u sadašnju situaciju.
“Nažalost, BiH je jako daleko od jednog takvog programa, međutim, prije svega neophodna je koordinacija i kvalitetan mehanizam koji jedini može zemlju voditi u EU”, kazala je Vesna Krstović-Spremo, prvi zamjenik Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH.
Ona ističe da je po pitanju mehanizma koordinacije do sada bilo mnogo razgovora, ali da je problem u FBiH i njihovi neriješeni odnosi kao i nespremnost da se uvaže stavovi RS.
“RS nije kočnica tom procesu i više puta smo pokazali spremnost da se dođe do dogovora, međutim, u FBiH vidite šta se dešava i kada je u pitanju presuda ‘Sejdić i Finci'”, kazala je Krstović-Spremo.
Značaj programa integrisanja ogleda se i u tome što će sa njegovim usvajanjem biti završena priča o prenosu nadležnosti, potrebnim kapacitetima države BiH i pitanje integracija u EU biće odvojeno od priče o nadležnostima koja je danas glavni kamen spoticanja.   Nezavisne novine