SARAJEVO, Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o ispunjavanju ciljeva Lisabonske strategije ekonomskih i strukturnih reformi, BiH je na posljednjem mjestu sa ocjenom 3,07, iza Albanije, na listi od 11 istočnoevropskih zemalja koje nisu članice EU.
Projekt menadžer Sektora za makroekonomiju Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran rekao je Srni da je BiH najgori rezultat pod indeksom 2,54 ostvarila u oblasti inovacija, istraživanja i razvoja.
Prema njegovim riječima, tako loša ocjena može se opravdati samom činjenicom da su ukupna ulaganja u istraživanja i razvoj u BiH godinama izuzetno mala.
“Naučnih instituta, kakvi su ranije bili u velikim kompanijama, u BiH već odavno nema, broj patenata i novih autohtonih bh proizvoda uglavnom ili nema, ili su rezultat djelovanja nekih entuzijasta poput domaćih inovatora koji na svjetskim takmičenjima dobiju najviše nagrade, ali od nadležnih vlasti ne dobijaju nikakvu podršku”, ističe Gavran.
On objašnjava da inovatori imaju vrlo malu podršku i od kompanija koje bi mogle da pruže finansijsku pomoć, da njihove inovacije pretvore u proizvod za široku upotrebu, jer u menadžmentu takvih firmi nema inovativnosti, već idu na sigurnu zaradu.
Po Gavranovom mišljenju, BiH je ostvarila ovakav loš rezultat u pomenutoj oblasti i zbog lošeg sistema obrazovanja jer proizvodi neke “kvazi menadžere”, a prave nauke i prave inovativnosti ima malo ili nimalo.
Prema njegovim riječima, BiH zaostaje za drugim zemljama na ovoj listi i zbog katastrofalne drumske i željezničke infrastrukture, te zbog lošeg avio prevoza, što pokazuje i sama činjenica da ima vrlo malo direktih veza sa dužim destinacijama.
“Izvještaj pokazuje jako loše stanje u BiH. S obzirom na situaciju, ocjene su vrlo realne. Ako se nešto strateški ne promijeni, možemo očekivati samo da se razlika između BiH i ostalih zemalja dodatno povećava i da ostanemo zakovani za dno”, ističe Gavran.
On smatra da BiH u nekim oblastima nema ni osnove da nešto promijeni, kao što je smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, a generalno ne može imati ni konkurentniju ekonomiju i privredu bez ulaganja u nauku istraživanje i razvoj, za šta se iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH izdvaja malo sredstava.
Govoreći o finansijskim uslugama, Gavran navodi da BiH ima dobar bankarski sistema u tehničkom smislu, ali da su nerazvijene neke druge finansijske usluge.
Prema njegovim riječima, najveća odgovornost je na državi, a u nekim stvarima bi čak i poboljšanje zakonske regulative dalo dobar impuls.
Jedanaest istočnoevropskih zemalja koje nisu članice EU ocjenjivane su u osam kategorija – informatičko društvo; inovacije, istraživanje i razvoj; liberalizacija; mrežne industrije; finansijske usluge; poslovno okruženje; socijalna uključenost i održivi razvoj.