SARAJEVO – Više od 3.000 tona krompira, ukupne vrijednosti 1.864.389 KM, izvezla je Bosna i Hercegovina u prvih devet mjeseci ove godine, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Najviše krompira ove godine izvezeno je u Hrvatsku, i to 1.766.916 kilograma, ukupne vrijednosti 1.265.493 KM”, navode iz UIO BiH.
Dodaju da nakon toga slijedi izvoz u Norvešku, i to 342.500 kilograma krompira, vrijednosti 348.079 KM, pa dalje slijedi izvoz u Crnu Goru, i to 312.640 kilograma, ukupne vrijednosti 118.198 KM.
“Krompir je izvezen još u Srbiju, Rumuniju, Kosovo, Albaniju, Ukrajinu, Poljsku, Sjevernu Makedoniju i Litvaniju”, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Poredeći s podacima o izvozu krompira za prethodne godine, vidi se da je došlo do smanjenja izvoza.
“U prvih devet mjeseci prošle godine izvezen je 3.201.551 kilogram krompira, ukupne vrijednosti 1.987.968 KM, dok je u istom periodu 2019. godine izvezeno 3.269.540 kilograma krompira, vrijednosti 2.584.478 KM”, navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao je za “Nezavisne” da krompira nema dovoljno ni za naše tržište, te da će nestašica biti do kraja godine.
“Procjena našeg udruženja jeste da je 5.000 tona krompira samo prošle godine ostalo neprodato. Jedan od razloga jeste i to da su ga mnogi proizvođači krompira prestali saditi jer su razočarani i nemaju isplativosti”, naglasio je Mastalo.
Istakao je da je na rod krompira uticala i suša, jer je ovo proizvod koji zahtijeva puno vode.
“Možemo sa sigurnošću reći da krompira ima manje za 50 odsto u odnosu na prošlu godinu. Posljedica toga je veća potražnja, pa sada imamo poskupljenje krompira na našem tržištu”, rekao je Mastalo.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je i ovo posljedica zavisnosti BiH od uvoza, bilo gotovih proizvoda, energenata, ili nekih drugih repromaterijala kao što su đubrivo, sjeme i ostalo, što jednostavno utiče na cijenu proizvoda, uključujući i krompir.
“Imali smo i nepovoljnu sezonu u vremenskom smislu, tako da je i proizvodnja bila smanjena. Kada je riječ o smanjenom izvozu sa jedne strane, čini se da je to loše, a ukoliko je izvoz smanjen, a domaća prodaja povećana, to nije loše za domaću privredu. Međutim, ukoliko je smanjena i domaća prodaja, onda je to jako loše i nije odraz proizvodnje i količina, već moguće i generalno tih problema povećanih troškova, i onda smo manje konkurentni u izvozu”, zaključio je Gavran.