BiH ima dobre uslove za uzgoj južnog voća

BANJALUKA.  BiH godišnje izdvoji više stotina miliona KM za uvoz južnog voća i pored toga što ima izuzetno dobre uslove za uzgoj pojedinih vrsta u prvom redu nara, maslina i smokava.
Na ovo je upozorio Ahmed Džubur, profesor voćarstva i vinogradarstva na Agromediteranskom fakutetu u Mostaru, koji je kazao da iako ima pokušaja uzgoja, još nema ozbiljnijih inicijativa da se krene sa organizovanom proizvodnjom.
“Nar je svakako na prvom mjestu jer ima ekološke predispozicije – nema ozibljnije štetnike niti bolesti, a pritom njegova cijena na svjetskom tržištu je izuzetno visoka, jer je dokazano da se radi o poljoprivrednoj kulturi koja ima antikancerogeno dejstvo. Ne kažem da mi možemo parirati razvijenim zemljama u proizvodnji, ali svakako da možemo južno voće proizvoditi za vlastite potrebe”, objasnio je Džubur.
On je dodao da će plantažiranje ovih kultura, “uz promjenu državnog ambijenta” kroz podsticajne mjere, uspostavljanje određenih parametara “normalnog razvoja poljoprivrede”BiH omogućiti dobar profit.
“Naravno važno je reći da ove kulture mogu uspijevati u onim toplijim dijelovima BiH. Na primjer, šipak, maslina, smokva mogu uspjeti u krajevima gdje zimske temperature ne prelaze minus 20 stepeni u ekstremnim godinama, jer se kod ovih kultura smrzavanja dešavaju i na minus 9, i kada biljka strada u značajnoj mjeri može se regenerisati”, rekao je Džubur.
On je napomenuo da su to mjesta u kojima temperatura nije limitirajuća, ima veći period sunčanih dana, te gdje postoji mogućnost navodnjavanja po principu “kap po kap”.
“Konkretno to su Trebinje, Popovo polje, Čapljina, Ljubuški, Mostar, Neum, Čitluk i drugi”, dodao je Džubur.
Prema njegovim riječima, još ne postoji registar koji bi pouzdano kazao koliko se obradivih površina nalazi pod ovim kulturama, ali da se generalno može reći da su one u zadnje dvije godine višestruko uvećane.
“Nažalost, to je još daleko manje nego što bi trebalo da bude i što submediteranska Hercegovina može da ima”, kazao je Džubur.
Rade Drinjak, stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Trebinje, kazao je da je na području ove opštine u prošloj godini proizvedeno više od 35 tona južnog voća.
Prema našoj statistici, proizvedeno je oko 27,5 tona smokava, 3,5 tona mandarina, te šest limuna”, kazao je Drinjak.
On je dodao da iako područje Trebinja ima dobru perspektivu za uzgoj ovih kultura, ljudi se ipak radije odlučuju za uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa.
“Za naše krajeve proizvodnja grožđa je tradicionalna, a što se tiče južnog voća, sve je to nekako u eksperimentalnoj fazi i na nivou okućnica, ali smatramo da bi moglo i bolje”, rekao je Drinjak.
On je dodao da nema podatka koliko je masline ubrano kao i da se ne zna koliko stabala ima na tom području.
“Smokva je voćka koja može da opstane i 50 godina, a ovdje su mnoga sela napuštena tako da nemamo podatak koliko ih je”, objasnio je Drinjak. Nezavisne n.