SARAJEVO – Rezerve monetarnog zlata Centralne banke BiH dostigle su 3,5 tona, što je najviši nivo od njenog osnivanja, piše u godišnjem izvještaju ove finansijske institucije za prethodnu godinu.
Kako su naveli, devizne rezerve u prošloj godini iznosile su 17,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,36 milijardi KM u odnosu na 2023. godinu.
“Devizne rezerve u prošloj godini su potvrda stabilnosti i kredibiliteta monetarnog sistema. Koeficijent pokrića valutnog odbora porastao je na 108,38 odsto, dodatno jačajući povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Očuvana je stabilnost domaće valute i finansijskog sistema, a nastavljene su i aktivnosti na modernizaciji platnog sistema i pripremama za pristup SEPA području”, navodi se u saopštenju.
Dodali su da je izvještaj usvojilo Predsjedništvo BiH, te da je u tom dokumentu navedeno da je ulagano u transparentnost i dostupnost makroekonomskih i finansijskih podataka, kao i da su implementirane brojne inicijative u domenu digitalne transformacije, finansijske edukacije i međunarodne saradnje.
Zlato se, inače, smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, što ga čini ključnim elementom nacionalnih rezervi.
On, osim što služi kao osnova za monetarnu politiku, igra i vitalnu ulogu u održavanju valutne stabilnosti, ali i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama.
Koje države imaju najviše svjetske rezerve zlata, te kolike količine imaju zemlje u regionu?
Najveće svjetske rezerve zlata imaju Sjedinjene Američke Države, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.
Prema podacima sajta Tranding Economics, Njemačka je druga, i ima 3.351 tonu.
Slijedi Italija sa 2.452 tone zlata, pa Francuska 2.437 tona.
Monetarne rezerve zlata Rusije iznose 2.330 tona, Kine 2.292, a Švajcarske 1.040 tona.
Indija ima 880 tona zlata, Japan 846, a Turska ima 624 tone zlata. Nizozemska ima 612, Poljska 497, Portugal 383, a Uzbekistan 368 tona zlata.
Kada su u pitanju zemlje regiona, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zalihe zlata. Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata.
Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.
Hrvatska je svoje zlato, oko 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prodala još prije 20 godina, te je donedavno bila bez rezervi zlata.
Ipak, prije godinu-dvije je kupila 1,75 tona zlata, koliko, prema posljednjim informacijama, i sada posjeduje.
Ekonomista Igor Gavran smatra da je ovo premalo zlata, te da je BiH odavno trebala značajnije povećati zlatne rezerve, ali da aktuelna uprava CB zaslužuje priznanje da su ipak obratili pažnju na stručne savjete i svjetske trendove te barem pokušali nadoknaditi štetu koju je prethodna uprava učinila.
“Prodaja zlata u prethodnom mandatu je bila ekonomski zločin i diletantizam na nivou ekonomske nepismenosti, za koji je trebalo smijeniti i kazniti. Aktuelna uprava je krenula u pravom smjeru i svaka čast za povećanje rezervi, a nadam se da neće stati na tome već će nastaviti povećavati ih. A trebalo bi razmisliti i o prenošenju naših rezervi u BiH jer su trenutno izvan države. Velike su prednosti zlata u vrijeme opšte nestabilnosti i nesigurnosti u odnosu na nekad ključne svjetske valute poput dolara i evra, a koje sada ne ulijevaju jednako povjerenje”, naglasio je Gavran za “Nezavisne novine“.